Hrvatska zaostaje u ekološkoj poljoprivredi, jaz uvoza i proizvodnje sve dublji

Potražnja za ekološkom hranom u svijetu dosegnula je maloprodajnu vrijednost od 136,4 milijarde eura, a europske oranice pod takvom proizvodnjom prostiru se na 17,7 milijuna hektara. Unatoč toj ekspanziji, Hrvatska ostaje pri dnu ljestvice, osobito kada je riječ o svježem povrću – proizvodi tek 0,2 kilograma po stanovniku, dok Nizozemska dostiže 15,6 kilograma.

Stručna analiza Ekonomskog instituta Zagreb, koju potpisuje Goran Buturac, pokazuje da je jaz između domaće potrošnje i proizvodnje hrane lani iznosio 2,1 milijardu eura. Istodobno, Hrvatska izvozi tek 803 eura hrane po stanovniku, dok Nizozemska izvozi 7,6 puta više.

Nagli pad usjeva i trajnih nasada

• Od 2019. do 2024. ekološka proizvodnja oraničnih usjeva pala je 33,1 %, a prinosi su s 3,7 t/ha spušteni na 3 t/ha. • Površine pod ekološkim oranicama i vrtovima smanjene su 17 %. • Ekološka proizvodnja trajnih nasada 2018.–2023. potonula je 36,3 %, premda su korištene površine rasle 46,6 % – očiti signal da dio proizvođača koristi potpore, a ne povećava stvarnu proizvodnju.

Iako je 2024. donijela oporavak trajnih nasada (rast od 23,2 % na 11 295 tona), to je još daleko od 2018. kada je ostvareno 14 889 tona.

Voćarstvo u slobodnom padu

Ekološka proizvodnja voća gotovo je triput manja nego 2018., pri čemu su šljive pale za 6,1 put, jabuke 2,4 puta, a orašasto voće 1,5 puta. Jedini tračak nade stiže iz 2024., kad je sektor porastao 41,5 %.

Potrošnja raste, proizvodnja stagnira

Europljani u prosjeku troše 66 eura ekološke hrane godišnje, stanovnici EU-a 103 eura, a Švicarci čak 437 eura. Hrvatska uvozi sve više da bi zadovoljila domaću potražnju, pa je, prema Buturcu, „vrijeme da pogledamo istini u oči“ i prestanemo tražiti krivce u trgovačkim lancima ili turistima.