Hrvatska gotovo potpuno ovisi o uvozu cvijeća premda ima klimu i resurse za mnogo veći vlastiti uzgoj, pokazuje najnovija analiza dr. sc. Gorana Buturca s Ekonomskog instituta Zagreb.
• Samo 0,01 % ukupnih poljoprivrednih površina u zemlji namijenjeno je cvjećarstvu.
• Čak 99 % domaće potražnje podmiruje se uvozom, ponajviše iz zapadne Nizozemske, gdje se staklenici protežu na 2 750 hektara – jednoj od najvećih svjetskih zona za proizvodnju cvijeća.
Cvijeće je sastavni dio najvažnijih trenutaka – od rođenja do pogreba – pa ipak, navodi Buturac, „na tom smo području dotaknuli samo dno”. Unatoč profitabilnosti i tradiciji darivanja cvijeća, uzgoj se u Hrvatskoj godinama smanjuje, a tržište prepušta uvoznicima.
Autor analize, naslovljene „Proizvodnja cvijeća: nestvarna ljepota življenja ili zapušteni kapitali?“, upozorava da se gomila potencijal koji ostaje neiskorišten. Povoljna klima, postojeće stakleničke površine i kontinuitet potražnje nude priliku za rast, no bez jasne državne strategije i ulaganja ostajemo ovisni o inozemstvu.
Stručnjaci stoga pozivaju na poticajne mjere, modernizaciju staklenika i edukaciju proizvođača kako bi se cvjećarstvo pretvorilo u održivu i profitabilnu granu poljoprivrede, umjesto da – kao dosad – ostaje „zapušten kapital”.