Ministarstvo kulture i medija početkom ovoga tjedna otvorilo je e-savjetovanje o Zakonu o provedbi Europskog akta o slobodi medija (EMFA), dokumentu koji bi od 8. kolovoza trebao dodatno zaštititi pluralizam i uređivačku neovisnost u svim državama članicama. Ministarstvo ističe da se „namjeravaju uvesti dodatne zaštitne mjere” za javne servise, jasnija pravila za dodjelu državnog oglašavanja te nadzor nad medijskim koncentracijama.
No najveća hrvatska novinarska udruga tvrdi da je postupak – prekasno. „Europski zakon o slobodi medija neće se ispoštovati u svim njegovim zahtjevima ako se donese samo zakon o njegovoj provedbi”, poručuju iz Hrvatskog novinarskog društva (HND). Prema njihovu tumačenju, ponuđeni tekst ne rješava ključne slabosti sustava poput stvarne uredničke autonomije, prikrivenog vlasništva i netransparentnog državnog oglašavanja. HND zato traži:
• izdašnije i potpuno transparentno javno financiranje medija, • osnivanje javnog fonda za medije, • izmjenu kriterija za izbor članova Vijeća za elektroničke medije (VEM) i uprave HRT-a, • stabilno i predvidljivo financiranje javnih servisa HRT-a i Hine.
Slične primjedbe iznijela je i predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever. „Objavljivanje prijedloga Zakona o provedbi EMFA-e u e-savjetovanju tek početkom srpnja, dakle mjesec dana prije roka za punu primjenu, smatram krajnje neodgovornim”, upozorava Sever. Po njezinim riječima, nacrt „ne jamči neovisnost javnih medija niti rješava zabrinjavajuću situaciju na HRT-u”, a bez cjelovite reforme Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o HRT-u „nema pune provedbe EMFA-e”.
Sever smatra i da nacionalni regulator – Agencija za elektroničke medije (AEM) – trenutačno nema dovoljno kapaciteta za provedbu svih novih zadaća, osobito glede kontrole državnog oglašavanja i zaštite uredničke neovisnosti.
Regulator vidi prednosti
S druge strane, ravnatelj AEM-a i predsjednik VEM-a Josip Popovac ocjenjuje da zakon „dodatno afirmira AEM kao neovisno, stručno i regulatorno tijelo u službi javnog interesa”. Prema prijedlogu, AEM bi prvi put nadzirao postupke imenovanja uprava javnih servisa (HRT, Hina), proširio nadzor na tiskane i internetske medije te mogao izricati sankcije za netransparentno korištenje javnog novca.
Popovac tvrdi da Agencija „već sada ima solidne kapacitete”, a nova će zaduženja rješavati „planski i odgovorno”. Ministarstvo pak naglašava da je cilj osigurati „pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga” i stvoriti „novi set pravila” prilagođen digitalnoj transformaciji.
Slijedi ljetna rasprava
E-savjetovanje traje tek mjesec dana, a zakon bi se, prema Vladinim planovima, trebao donijeti prije nego što EMFA postane izravno primjenjiv. HND najavljuje aktivno sudjelovanje, ali ponavlja da je potrebna „temeljita izmjena cjelokupnog medijskog zakonodavstva”. Ako se to ne dogodi, upozoravaju novinari, Bruxellesov akt mogao bi ostati mrtvo slovo na papiru upravo u zemlji koja ga, formalno, prva implementira.
