Hrvatska se na najnovijoj IMD-ovoj Svjetskoj ljestvici privlačenja talenata popela s prošlogodišnjeg 51. na 47. mjesto među 69 promatranih gospodarstava. Rangiranje, koje kombinira statističke podatke i odgovore 6 162 rukovoditelja, mjeri sposobnost zemalja da razviju, privuku i zadrže kvalificirane radnike.
IMD ocjenjuje tri stupa:
• Ulaganje i razvoj – Hrvatska 26. • Privlačnost – Hrvatska 58. • Spremnost – Hrvatska 50. (najveći skok, s prošlogodišnjeg 64.)
Najviše bodova donose javna izdvajanja za obrazovanje od 5,3 % BDP-a (15. mjesto) te omjer nastavnika i učenika u osnovnim i srednjim školama, gdje je Hrvatska prva na svijetu. No, isti pad broja učenika otkriva tamnu stranu demografije.
„Naš poboljšani rezultat uglavnom je posljedica ulaznih parametara poput javnih ulaganja u obrazovanje i omjera učenika i nastavnika. S druge smo strane po odljevu mozgova i privlačenju stranih stručnjaka pri dnu ljestvice”, upozorava prof. dr. sc. Mislav Balković.
U stupu privlačnosti Hrvatska je 58., a osobito loše stoji po motivaciji zaposlenika (65.), odljevu mozgova (65.) i privlačenju visokoobrazovanih stranih radnika (66.). Relativno dobar rezultat ostvarila je samo u kategoriji troškova života (17.).
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber ocjenjuje napredak „ohrabrujućim”, ali dodaje da su „loše ocjene u privlačenju stranih radnika i zadržavanju domaćih stručnjaka” i dalje razlog za zabrinutost. „Moramo stvarati poticajnije uvjete rada, jačati kompetencije menadžmenta i povećavati konkurentnost gospodarstva”, naglašava.
U stupu spremnosti Hrvatska se, zahvaljujući rastu dostupnosti radne snage (15.) i visokom udjelu STEM diplomaca (15.), popela na 50. mjesto. No dostupnost financijskih vještina (68.) te međunarodno iskustvo i kompetencije višeg menadžmenta (66. i 65.) ostaju slabe točke.
Predsjednik Vijeća članova HUP-a Ivan Mišetić ističe da privlačenje i zadržavanje talenata „nije samo pitanje obrazovne politike, već i ukupnog poslovnog okruženja, porezne politike, kvalitete javne administracije i životnih uvjeta”. Zauzima se za partnerski pristup države, poslodavaca i akademske zajednice.
Svjetski poredak predvodi Švicarska, ispred Luksemburga i Islanda, dok su UAE prvi put ušli u deset najboljih (9.). Hong Kong bilježi svoj najbolji rezultat – četvrto mjesto. Velike skokove ostvarili su Jordan, Irska i Južna Koreja.
Istraživači IMD-a primjećuju da „globalna neizvjesnost” mijenja motive preseljenja: financijska sigurnost potisnula je kvalitetu života, kulturu i jezik koji su dominirali prije pandemije. Rukovoditelji mlađi od 40 godina, koji su već prošli dvije recesije, sve manje su skloni međunarodnoj selidbi bez „zajamčene financijske nagrade”.
Zaključak: Hrvatska je napravila vidljiv pomak zahvaljujući ulaganjima u obrazovanje, ali bez privlačnih radnih uvjeta i stabilnog poslovnog okruženja rizik od odljeva mozgova i dalje ostaje trajna prijetnja gospodarskoj konkurentnosti.