Hrvatska je u srpnju zabilježila najveći pad broja oglašenih apartmana i kuća za odmor na internetskim platformama Airbnb i Vrbo među dvadeset promatranih europskih država, pokazuje najnovija analiza tržišta kratkoročnog najma.
• Minus od 3 posto: U odnosu na prošlogodišnji srpanj broj hrvatskih oglasa smanjen je za tri posto. Slijede Italija (-2 %) te Španjolska i Francuska (-1 %), dok su skandinavske i srednjoeuropske zemlje snažno rasle – Norveška čak 17 %, a Češka 15 %.
• Rekordan europski volumen, ali usporen rast: Ukupno je u Europi aktivno 4,15 milijuna jedinica, što je porast od 2,8 % i najniža stopa rasta posljednjih godina.
• Potražnja brža od ponude: Noćenja su u istom razdoblju porasla 7,7 % na približno 61 milijun. Prosječna zauzetost dosegnula je oko 70 % i na kontinentu je podignuta za tri postotna boda, pa su i hrvatski iznajmljivači uz manju ponudu ostvarili veće popunjenosti.
• Cijene stagniraju, prihodi rastu: Prosječna dnevna cijena noćenja (ADR) porasla je tek 0,6 % i iznosi 171,87 eura, ispod stope inflacije, dok je prihod po raspoloživoj jedinici (RevPAR) skočio 3,6 % na 120,54 eura.
• Sezona se širi na jesen: Prema rezervacijama evidentiranim do polovice kolovoza, potražnja za rujan veća je 10 %, a za listopad 13 % u odnosu na lani. Studeni bilježi tek blagi plus od 2 %, što analitičari tumače mogućim signalom usporavanja zbog neizvjesnih gospodarskih kretanja.
• Luksuz traženiji nego ikad: Dok većina gostiju sve pažljivije gleda na cijenu, premium segment bilježi dvoznamenkasti rast. Rezervacije luksuznih objekata porasle su 14 %, a viših kategorija 9 %. Više od 60 % takve ponude drže zrela tržišta poput Italije, Španjolske, Ujedinjene Kraljevine i Francuske, dok najveći skok luksuza imaju Norveška, Danska i Švicarska. U Hrvatskoj, nasuprot tome, potražnja za vilama slabi, što potvrđuje i sve veći broj oglasa za prodaju tih nekretnina.
Analitičari ističu da „čak i ondje gdje se smanjila ponuda, zauzetost je ostala stabilna ili je porasla”, naglašavajući otpornost interesa putnika prema europskim destinacijama. No, zamjetan hrvatski pad kapaciteta upućuje na preispitivanje modela iznajmljivanja – dio vlasnika očito je zaključio da će se, unatoč dobroj potražnji, profitabilnost teže održavati bez značajnijih ulaganja i diferencijacije ponude.