Europska unija je 2024. usvojila Zakon o obnovi prirode i time prvi put propisala obvezu članicama da do 2030. revitaliziraju najmanje 20 % kopna i mora, a do 2050. sve ugrožene ekosustave. Ključni alat za provedbu bit će Nacionalni plan obnove prirode (NPOP), čiji se nacrt upravo izrađuje u Hrvatskoj.
Ministarstvo okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) mora do rujna ove godine poslati prvi nacrt Europskoj komisiji. Nakon šest mjeseci Bruxelles će ga ocijeniti, a konačna verzija mora biti predana do rujna 2027. Hrvatska unutar Plana predlaže područja za obnovu unutar mreže Natura 2000, što pokriva golemih 37 % državnog teritorija.
Radnu skupinu za izradu NPOP-a čine predstavnici resornih ministarstava, javnih ustanova, stručnih organizacija te udruga Biom i Hyla, dok proces prati i WWF Adria. Na prvom sastanku 10. ožujka dogovoreno je da će MZOZT do kraja mjeseca dovršiti prijedlog prioritetnih područja i mjera te ga u travnju predstaviti članovima skupine. Javnost svoje prijedloge može slati sve do kraja lipnja 2026. putem ankete na mrežnim stranicama Ministarstva ili e-poštom.
„Prepoznavanje nužnosti i hitnosti obnove prirode u zakonodavnom okviru je ključna prilika da se obnovi i očuvanju narušenog stanja prirode da jasan politički prioritet – po prvi put sustavno, na razini gotovo cijelog europskog kontinenta. Ako se provede pravilno, taj ambiciozni i prijeko potrebni iskorak javnih politika, u ključnom desetljeću za suočavanje s krizama u okolišu, može značajno ublažiti njihove posljedice i usmjeriti društvo prema sigurnijoj i održivijoj budućnosti za buduće generacije”, poručila je Lora Rajić iz udruge Biom.
Plan će obuhvatiti i jačanje urbane bioraznolikosti te otpornosti naselja na klimatske promjene, ali i očuvanje tradicionalnih načina života u ruralnim područjima. Tomislav Hudina, voditelj Programa za botaniku i staništa u Biomu, ističe kako će se „kroz obnovu prirode kakva se očekuje postići u narednim desetljećima otvoriti mogućnosti ponovne uspostave presječenih koridora za širenje i rekolonizaciju vrsta i staništa”.
Biom već provodi nekoliko velikih projekata najavljene paradigme: Dinara back to LIFE usmjeren je na suhe travnjake planine Dinare, Still Water Revival revitalizira slatkovodne ekosustave Biokova, Dinare, Sjevernog Velebita i Učke, dok najveći Mosaic of LIFE predviđa obnovu najmanje 560 hektara travnjaka te poboljšano upravljanje na dodatnih 1 020 hektara uz tokove Krke, Cetine, Svilaje i Dinare. U tijeku je i projekt Restoring Wetlands za očuvanje bioraznolikosti Vranskog jezera.
Do 2030. Hrvatska će morati pokrenuti obnovu petine svojih kopnenih i morskih površina, a postigne li ciljeve, pola stoljeća bit će dočekano s obnovljenim ekosustavima od planina i rijeka do gradskih parkova – korak koji stručnjaci opisuju kao povijesnu priliku za prirodu i društvo.