Pet stranaka s hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini – HDZ 1990, Hrvatska republikanska stranka (HRS), Hrvatski narodni pomak (HNP), Hrvatska demokratska zajednica Stjepana Radića (HDS) i Hrvatska seljačka stranka (HSS) – zajednički su odlučile istaknuti vlastitog kandidata za hrvatsku poziciju u tročlanom Predsjedništvu BiH.
Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, najavio je na Federalnoj televiziji da će „Hrvatska petorka vrlo brzo izići s imenom kandidata, osobe s ozbiljnim političkim i diplomatskim iskustvom”. Time su stranke otvoreno odbile poziv Andreja Plenkovića i HDZ-a BiH da stanu iza već objavljene kandidature dopredsjednice HDZ-a BiH Darijane Filipović.
Plenković je sredinom travnja u Mostaru razgovarao s čelnicima petorke, naglasivši važnost „legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH i drugim institucijama”. Sastanak je, kako je sam objavio, protekao u „konstruktivnom ozračju”, no dogovor o jedinstvenom kandidatu nije postignut.
Slaven Raguž, predsjednik HRS-a, ocijenio je susret korektnim, ali je istaknuo da „je vrlo jasno rečeno da do potpore HDZ-ovoj kandidatkinji neće doći jer je izostao svaki oblik dijaloga HDZ-a u BiH. Nismo htjeli pristati na svojevrsni diktat”. Raguž smatra da se, uslijed neizvjesne utrke za bošnjačkog člana Predsjedništva, otvara prostor da Hrvati po prvi put nakon dugo vremena izaberu kandidata koji doista ima legitimitet unutar hrvatskog biračkog tijela.
Pozadina napetosti leži u višekratnom izboru Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima bošnjačkih birača. Komšić se, nakon dva uzastopna mandata, više ne može kandidirati i za nasljednika predlaže stranačkog kolegu Slavena Kovačevića. Manje stranke strahuju da bi rasipanje hrvatskih glasova između njihova kandidata i Filipović moglo ponovno otvoriti put bošnjački podržanom kandidatu.
Ime zajedničkog kandidata petorke još nije objavljeno, no Cvitanović najavljuje da će biti riječ o osobi „s ozbiljnim političkim i diplomatskim iskustvom”, što signalizira ambiciju da se u kampanju uđe s prepoznatljivom figurom sposobnom okupiti razjedinjeno hrvatsko biračko tijelo u Federaciji BiH.
Hoće li novo okupljanje biti dovoljno da spriječi ponavljanje „slučaja Komšić”, ovisit će o tome koliku će potporu unutar hrvatskog korpusa uspjeti zadržati HDZ BiH te koliko će bošnjački birači biti skloni podržati kandidata izvan vlastitog korpusa. U BiH izborna kampanja tako već sada dobiva jasno izraženu hrvatsku dimenziju, uz poruke da legitimno predstavljanje u Predsjedništvu ostaje ključno političko pitanje za Hrvate u zemlji.
