Hrvatska je prošle godine u obranu uložila 2,1 % svojeg BDP-a, pokazuju podaci iz godišnjeg izvješća glavnog tajnika NATO-a objavljenog u četvrtak. Time je Zagreb ne samo ispunio nego i neznatno premašio cilj Saveza iz 2014. prema kojem svaka članica treba izdvajati najmanje 2 % gospodarskog učinka na sigurnost.
Glavni tajnik Mark Rutte prilikom predstavljanja izvješća naglasio je: „Prvi put su svi saveznici ispunili cilj iz 2014. da investiraju u obranu najmanje 2 posto svoga BDP-a, a mnogi od njih i puno više”.
- Europske članice i Kanada povećale su prošlogodišnje obrambene proračune za 20 % u odnosu na 2024.
- Hrvatska je 33,7 % svojih obrambenih sredstava usmjerila na opremu i naoružanje, znatno premašivši drugi NATO-ov standard od 20 %.
Rutte pripisuje preokret u trendu jačanju obrambenih proračuna pritisku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Podsjetio je da je na samitu u Haagu 2025. dogovoreno daljnje povećanje: do 2035. obrambena izdvajanja trebala bi dosegnuti ukupno 5 % BDP-a – od čega 3,5 % za čisto vojne potrebe, a još 1,5 % za infrastrukturu dvojne, civilno-vojne namjene.
U osvrtu na sigurnosno okruženje Rutte je upozorio da Rusija i dalje predstavlja „najznačajniju i najopasniju prijetnju” euroatlantskom prostoru.
