Europska komisija u najnovijoj analizi mehanizma solidarnosti potvrdila je da je Hrvatska svrstana među zemlje koje su pod prevelikim migracijskim pritiskom i stoga do kraja 2026. neće morati prihvaćati dodatne tražitelje azila iz drugih članica Europske unije.
Uz Hrvatsku, na popisu „preopterećenih” nalaze se još Njemačka, Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, Finska, Irska, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska. Te države već zbrinjavaju velik broj osoba koje su prema pravilima EU-a prvotno trebale ostati u zemljama njihova prvog ulaska.
Komisija poručuje da će navedene članice zbog toga biti djelomice ili u potpunosti oslobođene i drugih oblika solidarnosti, primjerice novčanih uplata ili materijalnih donacija, koje će umjesto njih moći osigurati one države koje ne žele izravno primati izbjeglice.
Istodobno su Grčka, Cipar, Španjolska i Italija identificirane kao zemlje koje sljedeće godine imaju pravo na dodatnu pomoć Unije. Grčka i Cipar suočili su se s „neproporcionalno velikim brojem dolazaka” u posljednjih dvanaest mjeseci, dok su Španjolska i Italija opterećene učestalim dolascima preko Sredozemnog mora.
Povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner naglasio je da pooštreni pristup već daje rezultate: „Nezakonita migracija smanjena je u protekloj godini za 35 posto.”
Prezentirano izvješće smatra se ključnim korakom u provedbi reformiranog zajedničkog europskog sustava azila (GEAS). Nova pravila predviđaju da tražitelji azila ostaju u zemlji prvog ulaska, dok bi države na vanjskim granicama, poput Grčke ili Italije, morale provoditi ubrzane granične postupke. Zauzvrat će biti rasterećene kroz mehanizam solidarnosti, sada dodatno definiran najnovijom analizom.