Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar u Saboru je potvrdio da je Hrvatska obvezna najkasnije početkom 2028. početi odvoziti svoju polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Kako bi taj rok bio ispoštovan, Vlada predlaže lex specialis za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori.
Špehar je podsjetio da međudržavni ugovor obvezuje i Hrvatsku i Sloveniju da svaki od partnera zbrine polovicu otpada, čime se u samoj elektrani oslobađa prostor za nove količine što će nastati nastavkom rada. Ako Centar ne bude dovršen na vrijeme, Hrvatska – upozorio je – neće moći preuzeti svoj dio otpada i time bi prekršila međunarodnu obvezu.
Treća lokacija otpada iz bolnica i industrije
U budućem će se objektu zbrinjavati i institucionalni radioaktivni otpad koji trenutačno stoji u dvama institutima u Zagrebu te u krugu brojnih bolnica. Time bi se, navodi Ministarstvo, dugoročno riješilo pitanje raspršenih privremenih skladišta u zdravstvenim ustanovama i industriji.
Zašto baš Trgovska gora
Prije konačnog izbora razmatrane su još tri lokacije – Petrova gora, Moslavačka gora i Papuk. Prema provedenim istraživanjima, Trgovska gora izdvojena je kao „preferentna lokacija” jer zadovoljava geološke, hidrološke i sigurnosne kriterije. Nakon usvajanja zakona, slijedi uredba kojom će se definirati visina i namjena financijske naknade lokalnoj zajednici.
„Predviđa se uplaćivanje određene količine novca prema lokalnoj jedinici i namjena korištenja tih sredstava”, izjavio je državni tajnik, dodajući da će „apsolutno, sigurnost je imperativ” za stanovnike okolnih naselja.
Spor s dijelom oporbe
Zastupnica Marijana Petir usprotivila se gradnji Centra bilo gdje u Hrvatskoj, smatrajući da je trebalo dogovoriti da otpad ostane u Sloveniji pokraj Krškog, gdje se već gradi slično odlagalište. Špehar joj je uzvratio da su „iscrpili sve mogućnosti” i da slovenska strana „nije voljna preuzeti našu polovicu otpada”.
Pitanje istrošenog goriva i budućnost Krškog
Elektrana Krško proizvodi struju već 40 godina; nedavno joj je radni vijek produljen za dodatnih 20 godina, a namjera je produljenje za još 20, što će zahtijevati ulaganje od oko milijardu eura. Iskorišteno nuklearno gorivo ostat će unutar elektrane najmanje do 2043., a najdulje do 2063., kada će se o njegovu trajnom odlaganju morati odlučiti u sklopu razgradnje postrojenja.
Usvajanje lex specialisa prvi je korak: on otvara proceduru procjene utjecaja na okoliš, definira nadležnosti te potvrđuje državni interes za projekt. Tek nakon pozitivne ocjene okolišne prihvatljivosti krenut će izrada glavnog projekta i ishođenje dozvola, dok vrijeme do 2028. otkucava.