Zagreb – Unatoč inflaciji i sve skupljem životu, Hrvati i dalje svoje blagostanje ocjenjuju relativno visokim ocjenama, pokazuje višegodišnje istraživanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Znanstvenica emerita Ljiljana Kaliterna Lipovčan podsjeća da građani već četiri godine zaredom vlastitu sreću i životno zadovoljstvo procjenjuju ocjenom oko 7 na ljestvici od 0 do 10.
„Procjene su ostale stabilne čak i nakon pandemije i potresa, što govori da se ljudi prilagođavaju i oslonac nalaze u sebi i bliskim odnosima”, istaknula je psihologinja.
Ključnu ulogu u toj slici, prema najnovijem Svjetskom izvješću o sreći za 2025., imaju međuljudski odnosi. Ljudi koji redovito objeduju u društvu te žive u zajedničkim kućanstvima sretniji su i zadovoljniji, naglašava Kaliterna Lipovčan.
Sigurnost i tehnologija kao prednosti Hrvatska, kaže, uživa reputaciju sigurne zemlje – karakteristiku koju često ističu i turisti. Uz to, brzi tehnološki napredak pojednostavio je svakodnevicu: od naručivanja na preglede do plaćanja računa „jednim klikom”.
Ekonomski izazovi ipak nisu jednako raspodijeljeni. Najugroženiji su umirovljenici s niskim mirovinama, pa stručnjakinja pozdravlja najavu Vladina božićnog dodatka od šest eura po godini staža. „Ove godine šest, iduće možda i više – to je optimizam”, poručuje.
Razlike među regijama minimalne Suprotno stereotipu o „mediteranskom raju”, istraživanja Instituta Pilar ne potvrđuju osjetno višu kvalitetu života na obali. Razlike postoje, ali se iz godine u godinu mijenjaju i ostaju male u odnosu na europske krajnosti. Unutar EU-a razmak između najbolje ocijenjene Finske i najlošije Bugarske iznosi tek dva boda, dok je globalna provalija između Finske i Afganistana 6,5 bodova.
Pola građana vjeruje u smjer zemlje Proljetni Eurobarometar otkriva da 50 % Hrvata smatra kako „stvari idu u dobrom smjeru”, što ih svrstava uz bok Dancima, Ircima i Austrijancima. Za usporedbu, istu tvrdnju podržava tek 16 % Francuza.
Optimizam i kvalitetu života Kaliterna Lipovčan vidi kao neraskidivo povezane: „Ako ne vjerujemo da će biti bolje, vjerojatno ni neće. Optimizam nas potiče da činimo više, a to podiže dobrobit.”
Zaključuje da će uz gospodarski rast upravo česta druženja s obitelji, prijateljima i susjedima ostati najjači izvor sreće: „Dobri međuljudski odnosi najvažniji su čimbenik osobne dobrobiti, sreće i životnog zadovoljstva.”