Hrvatska je tijekom 2025. dodatno povećala uvoz mesa, mlijeka, voća i povrća, čime je, prema procjenama analitičara, postala jedan od vodećih uvoznika hrane u Europi.
„Da nam netko zatvori granice, za tjedan dana smo gladni”, slikovito je upozorio predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, označivši završavajuću godinu još jednom u nizu izazovnih za domaće proizvođače.
Ključni naglasci 2025.:
• niska samodostatnost u proizvodnji ključnih prehrambenih proizvoda;
• snažan rast uvoza gotovo svih kategorija hrane;
• zabrinutost zbog promjena u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije;
• klimatske promjene i nestabilna globalna tržišta koje dodatno pritišću konkurentnost hrvatske poljoprivrede.
Analitičari podsjećaju da su ekstremni vremenski uvjeti smanjili domaće prinose, dok su istodobno cijene inputa—od sjemena do gnojiva—ostale visoke. U takvim okolnostima farmeri sve teže prate konkurenciju iz većih i tehnološki naprednijih članica EU, što se odražava na police trgovina: udio domaćih proizvoda nastavlja padati.
Najveći skok zabilježen je kod svježeg svinjskog i goveđeg mesa, mliječnih prerađevina te južnog voća. Istodobno, potrošači su zbog inflacijskih pritisaka osjetljiviji na cijene, pa im je porijeklo proizvoda nerijetko sekundarno.
Stručnjaci upozoravaju da bi nova pravila Zajedničke poljoprivredne politike mogla dodatno opteretiti male proizvođače, poglavito ako ne dođe do prilagodbe nacionalnih potpora. U HPK-u smatraju da je ključno usmjeriti poticaje u modernizaciju, navodnjavanje i jačanje kratkih lanaca opskrbe kako bi se povećala otpornost na poremećaje poput klimatskih ekstrema ili trgovinskih blokada.
Zaključak analitičara jasan je: bez jačeg ulaganja u domaću proizvodnju i bolje koordinacije agrarne politike, Hrvatska će ostati ovisna o uvozu—i time ranjiva na svaki potres svjetskog tržišta hrane.