Europska unija planira do kraja 2027. uspostaviti višeslojni sustav zaštite od bespilotnih letjelica – popularno nazvan „zid dronova” – a Hrvatska, uz Nizozemsku i Latviju, preuzima jednu od vodećih uloga u njegovoj izgradnji.
Plan je dio dokumenta „Očuvanje mira – Plan za obrambenu spremnost 2030.” koji su pripremili Europska komisija i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, a danas o njemu raspravljaju čelnici EU-a u Bruxellesu.
Glavne sastavnice projekta • mreža s više od 200 fiksnih i pokretnih radara duž istočne granice Unije; • akustični senzori za otkrivanje malih i tihih dronova; • mobilni sustavi na kamionima, dronovima i robotiziranim vozilima opremljeni kamerama; • centralizirani centar za prikupljanje podataka u kojem će umjetna inteligencija identificirati prijetnje u realnom vremenu.
Neutralizacija prijetnji predviđa se prvenstveno elektroničkim ometanjem i davanjem lažnih komandi, a u krajnjem slučaju i rušenjem – od projektila sa zemlje do autonomnih dronova-„lovaca”, tehnologije već provjerene na ukrajinskom bojištu.
Izazovi: cijena, brzina, koordinacija Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius upozorava da ekonomika presretanja mora biti održiva: „Rušenje drona vrijednog 10 000 eura raketom od milijun eura – nije održivo.”
Analitičar Matteo Ilardo smatra da će ključni problem biti – sporost: „Put do realizacije ostaje dug i pun prepreka, posebno u pogledu troškova, razmjera i prekogranične integracije.”
Stručnjaci ističu i pravnu dvojbu: još nije jasno tko će u konačnici donositi odluke o aktivaciji sustava – Europska komisija, novo tijelo ili neko treće rješenje.
Lekcije iz Ukrajine i Izraela Profesor međunarodne politike Carlo Masala podsjeća da su europske vojske godinama podcjenjivale dronove te predlaže da projekt vode ukrajinski operateri, jer se „taktike mijenjaju svakih pet do šest mjeseci”.
EU planira iskoristiti i iskustva Izraela, čiji je sustav Iron Dome presreo veliku većinu iranskih projektila, ali uz visoke troškove i ograničenja pri napadima rojeva malih kamikaza-dronova. Analitičari zato zagovaraju kombinaciju više obrambenih slojeva – pristup na kojem se temelji i europski projekt.
Uloga Hrvatske Hrvatska bi, zajedno s partnerima, trebala razvijati i testirati sustave za detekciju i neutralizaciju te koordinirati brzu implementaciju na istočnoj granici Unije. Suradnja s ukrajinskim stručnjacima i domaća industrijska infrastruktura pozicioniraju Zagreb kao važan čvor budućeg „zida dronova”.
Ako plan prođe političke i tehničke prepreke, građani EU-a mogli bi dobiti prvi integrirani obrambeni štit protiv bespilotnih prijetnji, a Hrvatska priliku da se nametne kao tehnološki i sigurnosni partner prve kategorije.
