Od 13. studenoga prošle godine Kazneni zakon prvi put izrijekom sankcionira situacije u kojima sustav umjetne inteligencije dovede u opasnost ljude ili imovinu. Novo kazneno djelo nosi naziv „Dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije”, a za najteže slučajeve propisuje se kazna do 15 godina zatvora.
Zakonodavac je poseban naglasak stavio na autonomna vozila – prometne nesreće koje prouzroči potpuno samostalno vozilo, bez ikakvog ljudskog upravljanja, sada se tretiraju kao zasebna kategorija kaznene odgovornosti.
Otvorena pitanja • U kojim će se još područjima života pojavljivati ovakvi oblici opasnosti? • Kod kojih se kaznenih djela sustavi umjetne inteligencije zasad najčešće koriste? • Jesu li policija, državno odvjetništvo i sudovi dovoljno osposobljeni za nove tehnološke izazove?
Na ta i slična pitanja pravosudni sustav tek treba dati odgovore, no uvođenje novog članka zakona pokazuje odlučnost da hrvatsko kazneno pravo drži korak s ubrzanim razvojem umjetne inteligencije.