Europska unija pokrenula je u svibnju instrument „Sigurnosna akcija za Europu” (SAFE) vrijedan 150 milijardi eura, namijenjen zajedničkoj nabavi oružja i jačanju obrambene industrije na Starom kontinentu. Prema privremenoj raspodjeli koju je ovoga tjedna odobrila Europska komisija, Hrvatska može računati na 1,7 milijardi eura povoljnih zajmova, dok će prve isplate iz fonda krenuti početkom 2026. godine.
Povjerenik za obranu i svemir Andrius Kubilius najavio je da je riječ o „velikom iskoraku za našu obrambenu spremnost” te poručio kako „nema vremena za luksuz postupnih poboljšanja”. Od 19 članica koje su podnijele zahtjev, najveći pojedinačni korisnik bit će Poljska s 43,7 milijardi eura, a slijede Rumunjska (16,7 mlrd.), Francuska i Mađarska (svaka 16,2 mlrd.) te Italija (14,9 mlrd.). Ove zemlje zajedno povlače više od dvije trećine ukupnog iznosa.
Uvjeti i rokovi
• Države moraju do 30. studenoga predati detaljne investicijske planove koje najprije ocjenjuje Komisija, a potom potvrđuje Europsko vijeće.
• Ugovori o zajmovima trebali bi biti potpisani u prvom tromjesečju 2026., nakon čega kreću isplate.
• Oprema mora biti proizvedena u Europi, s najviše 35 % komponenti izvan EU-a, EFTA-EEA prostora ili Ukrajine; za napredne dronove i raketnu obranu kriteriji su još stroži.
Što će Zagreb financirati Vlada je već oformila međuresorno povjerenstvo za pripremu nacionalnog plana, a premijer Andrej Plenković najavio je da će se novac prvenstveno usmjeriti u projekt domaće proizvodnje malih FPV dronova. Ministar obrane Ivan Anušić procjenjuje vrijednost tog programa na oko 100 milijuna eura i vidi ga kao priliku da Hrvatska „preuzme ulogu vodeće nacije” u ovom segmentu, pri čemu bi dio dronova bio doniran Ukrajini.
Osim dronova, nacrt hrvatskog popisa uključuje:
• tenk Leopard 2 A8
• samohodnu haubicu Caesar kalibra 155 mm
• protuzračne sustave kratkog i vrlo kratkog dometa Mistral
• teška teretna vozila 6×6 i 8×8
• streljivo kalibra 155 mm i 120 mm
• modularno dalekometno streljivo Hammer
Povoljniji zajmovi za slabiji rejting SAFE zajmovi odobravaju se pod istim uvjetima svim sudionicima, no osobito su atraktivni zemljama s nižim kreditnim rejtingom jer Unija posuđuje novac pod znatno povoljnijim kamatama od onih koje bi pojedine članice mogle dobiti samostalno. Primjerice, Njemačka uopće nije zatražila sredstva iz fonda, dok su neke države koje nisu predale zahtjev najavile da će SAFE koristiti posredno – sudjelujući u zajedničkim nabavama kako bi snizile cijenu opreme.
Šira perspektiva Uz SAFE, Europska komisija u listopadu predstavlja i nove financijske mehanizme u sklopu „Mape puta za spremnost do 2030.”, čime Bruxelles želi ubrzati modernizaciju vojski i osigurati stratešku autonomiju Europe. U tom je kontekstu hrvatski plan za razvoj vlastitih bespilotnih sustava, ali i nabavu teške tehnike, korak prema jačanju nacionalne sigurnosti uz istodobno proširenje domaće obrambene industrije.
