Prema Europskom istraživanju vrijednosti iz 2017., Hrvatska se ubraja među države koje brak i dalje doživljavaju kao temeljnu društvenu instituciju. Tek mali udio ispitanika – znatno manje nego u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji ili Nizozemskoj – složio se s tvrdnjom da je brak „zastarjela institucija”.
Usprkos tradicionalnom stavu, statistika otkriva drukčiji trend:
• Od 1971. do 2015. broj sklopljenih brakova gotovo se prepolovio i sada se kreće između 17 000 i 18 000 godišnje – prošle ih je godine bilo 17 206. • Broj razvoda posljednjih se godina stabilizirao oko 5 000, čime je Hrvatska među državama s najnižim stopama razvoda u Europskoj uniji, rame uz rame sa Slovenijom i Rumunjskom. • Prosječna dob pri sklapanju prvog braka pomaknula se na 31,7 godina za ženike i 29,3 za nevjeste. • Tri četvrtine novorođenčadi i dalje dolazi iz bračnih zajednica, iako se udio djece rođene izvan braka polako povećava.
Klasni rezovi u ljubavi
Sociološka istraživanja potvrđuju da se Hrvati i dalje najčešće vjenčavaju unutar vlastite društvene klase. Osobe s nižim obrazovanjem rijetko ulaze u brak s visokoobrazovanima, a pripadnici srednje klase gotovo isključivo biraju partnere sličnog obrazovnog i profesionalnog profila. Time se, upozoravaju istraživači, brak pretvara i u mehanizam učvršćivanja društvenih razlika.
Ironični komentar
Podatke je na društvenim mrežama prokomentirao novinar Gordan Malić: „Stvarno smo zaostali. U brakovima rađamo djecu. I ne razvodimo se k'o što je normalno.” Njegova ironija podcrtava paradoks – dok građani načelno podržavaju brak, sve rjeđe mu prilaze, a kada to čine, čine kasnije nego ikad prije.
Slika današnje Hrvatske stoga je dvostruka: tradicionalna privrženost obitelji i braku još je snažna, ali demografski i društveni pokazatelji pokazuju da se načini života polako, ali sigurno mijenjaju.