Prema najnovijem izvješću Eurostata, u 2024. godini u Europskoj uniji radi 390 600 profesionalnih vatrogasaca, što je 28 200 više nego lani i čini 0,19 % ukupnog zaposlenja u Uniji.
Najveći udio – 0,45 % ukupno zaposlenih – bilježi Hrvatska, ispred Grčke (0,41 %) i Češke (0,34 %). Na suprotnome su kraju ljestvice Nizozemska (0,07 %), Danska (0,08 %) i Švedska (0,10 %).
Vatrogastvo je u Europi izrazito „mlado” zanimanje: 75,2 % pripadnika službi ima između 15 i 49 godina, dok je u ukupnoj radnoj snazi taj udio 64,8 %.
Financijski, sektor dobiva sve veću pozornost. Vlade država članica u 2023. su potrošile 40,6 milijardi eura na protupožarne službe – 8,5 % više nego godinu prije, no već sedam godina izdvajanja se drže na stabilnih 0,5 % ukupnih proračuna. Najviše za vatrogastvo odvaja Rumunjska (0,9 % proračuna), a slijede Estonija i Grčka sa po 0,7 %. Danska (0,1 %), Malta (0,2 %) te Portugal i Austrija (0,3 %) izdvajaju najmanje.
Stručnjaci rast broja vatrogasaca i proračunskih izdvajanja povezuju s češćim i intenzivnijim požarima te proširenjem zadaća – od tehničkih intervencija do pomoći pri elementarnim nepogodama. U hrvatskom slučaju, dugotrajna sezona visokog požarnog rizika uz obalu i na otocima dodatno potiče zapošljavanje, premda ostaje izazov održati stabilno financiranje i modernizirati opremu.
Najnoviji podaci potvrđuju da vatrogasci postaju sve važniji resurs europske otpornosti – i u pogledu sigurnosti građana i zaštite gospodarstva.