Hrvatska diplomacija trenutačno prolazi kroz razdoblje zastoja koji se, prema riječima sugovornika, odražava na međunarodni ugled zemlje. Neimenovani diplomatski izvor ocjenjuje da se „diplomacija nam gubi na ugledu jer se oni ne mogu dogovoriti”, misleći na dugotrajne političke prijepore oko ključnih imenovanja.
Stručnjaci upozoravaju da politička kadrovanja nose dodatni rizik jer često zanemaruju stručnost i kontinuitet vanjskopolitičkih prioriteta. U takvom kontekstu istaknuta je i šira slika: dr. Gorana Grgić s Centra za sigurnosne studije pri ETH Zürichu podsjeća da se i glavna svjetska sila sve više oslanja na silu, a sve manje na klasičnu diplomaciju. „Strateški fokus (američke politike) sužen je na domovinsku sigurnost, zapadnu hemisferu i selektivne točke na Bliskom istoku i Indo-Pacifiku. U svim ovim angažmanima vidimo izrazito oslanjanje na vojnu moć, a gdje se koristi diplomacija, odskače od svih prijašnjih normi i uzanci”, kaže Grgić.
U Zagrebu se, međutim, i dalje čeka konsenzus o imenovanju veleposlanika i konzulâ. Dok se političke stranke spore oko kvota i ideološke „ravnoteže”, pojedini profesionalni diplomati upozoravaju da se ključne pozicije u Washingtonu, Bruxellesu i na Bliskom istoku popunjavaju tek vršiteljima dužnosti.
Analitičari smatraju da bi hitno postizanje dogovora i jačanje profesionalnih kriterija moglo spriječiti daljnji pad ugleda te osigurati jasniji glas Hrvatske na turbulentnoj globalnoj sceni.