Istraživanje Eurobarometra provedeno u travnju 2025. pokazuje duboke podjele unutar Europske unije o pitanju odnosa poreza i javnih usluga. Sveukupno 39 % ispitanika širom Unije smatra da su „porezi previsoki i trebalo bi ih smanjiti, čak i ako to znači slabije zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu”. Time je ovaj stav postao najrašireniji u anketi, ispred zagovornika statusa quo (26 %) i onih koji bi pristali plaćati više radi jačanja javnog sustava (27 %).
Hrvatska i susjedstvo na čelu poreznog otpora
• Hrvatska: 57 % građana podupire smanjenje poreza unatoč riziku slabljenja javnih usluga, što zemlju svrstava među najizraženije protivnike visokog oporezivanja u EU.
• Slovačka (59 %), Estonija (53 %) i Slovenija (50 %) prate sličan obrazac.
• Iznad 45 % podrške ovom stavu bilježe i Grčka, Rumunjska, Poljska, Belgija, Latvija i Mađarska.
„Ljudi uglavnom odbijaju veće poreze kada nemaju povjerenja u vlast i strahuju da će dodatni prihodi biti zloupotrijebljeni”, objašnjava poslijedoktorski istraživač Dimitri Gugushvili.
Skandinavska obrana modela visokih poreza
Sjever Europe zadržava povjerenje u snažnu državu: Finska (22 %), Švedska (24 %) i Danska (26 %) bilježe najmanju spremnost na rezanje poreza i javnih službi. Te zemlje tradicionalno kombiniraju visoko oporezivanje s visokom razinom socijalne zaštite i kvalitetnim uslugama, što se očito odražava na stavove građana.
„Podrška oporezivanju raste kada građani vjeruju da zauzvrat dobivaju kvalitetne javne usluge i kada imaju povjerenja u institucije vlasti”, ističe izvanredni profesor Olivier Jacques.
Tko bi pristao plaćati više?
Tek nešto više od četvrtine Europljana (27 %) spremno je dublje posegnuti u džep za bolji javni sustav. Najviše zagovornika tog pristupa nalazi se u Španjolskoj i Švedskoj (po 42 %) te Finskoj (40 %). Bugarska (39 %) i Grčka (37 %) također pokazuju iznadprosječnu volju za većim doprinosom.
Jacques dodaje kako „viša razina obrazovanja i lijeva ideološka orijentacija snažno koreliraju s podrškom većem oporezivanju”, pri čemu je, primjerice, lijeva identifikacija u Španjolskoj posebno izražena.
Ništa ne mijenjati – ali samo negdje
Četvrtina građana EU-a (26 %) radije bi zadržala postojeće poreze i opseg usluga. Status quo najviše odgovara Luksemburgu (47 %), Malti (46 %) i Danskoj (43 %). S druge strane, tek 13 % Hrvata zadovoljno je sadašnjim stanjem, što potvrđuje da domaća javnost želi promjene – pitanje je samo u kojem smjeru.
Pitanje povjerenja
Rezultati ukazuju na jasnu vezu između povjerenja u političke institucije i spremnosti na plaćanje viših poreza. Skandinavske zemlje s visokim stupnjem institucionalnog povjerenja ostaju branitelji javnog sektora, dok srednja i istočna Europa, suočene s dubokim skepticizmom prema vlasti, nastavljaju zazivati porezno rasterećenje, pa i po cijenu tanjih javnih usluga.