Bugarska je s prvim danom 2026. postala 21. država čija je službena valuta euro. Time je lev, u uporabi od kraja 19. stoljeća, otišao u povijest, a Sofija očekuje snažnije gospodarske veze unutar Unije. Dio bugarskih građana, međutim, strahuje od mogućeg rasta cijena u osjetljivom političkom okruženju.
Najnovije ispitivanje Eurobarometra otkriva jak kontrast među članicama eurozone:
- gotovo 80 posto svih ispitanika smatra da je euro korisna valuta za Europsku uniju;
- potpora je najviša u Finskoj (91 %), Litvi (85 %), Sloveniji (85 %) i Slovačkoj (85 %);
- u Hrvatskoj ju odobrava tek 38 posto građana, šest postotnih bodova manje nego 2024.;
- istodobno 51 posto ispitanika u Hrvatskoj vjeruje da je euro loš za državu, a osam posto je neodlučno.
Hrvati najčešće kao glavnu zamjerku navode porast cijena tijekom prijelaznog razdoblja. Više od polovice i dalje automatski preračunava iznose iz eura u bivšu kunu prilikom kupnje, što upućuje na spor proces prilagodbe novoj valuti.
Bugarska tek ulazi u to iskustvo, a hoće li joj euro donijeti gospodarski zamah ili pojačati inflacijske pritiske, pokazat će naredni mjeseci. Hrvatski podaci, pak, ukazuju da dugoročno prihvaćanje zajedničke valute nije zajamčeno – osobito ako se svakodnevni troškovi percipiraju većima nego prije uvođenja eura.