Na današnji dan Katolička Crkva u Hrvatskoj prisjeća se mučeničke smrti blaženog Alojzija Stepinca, kardinala koji je preminuo 10. veljače 1960. „na glasu svetosti”. Vjernici mu hodočaste već desetljećima, a postupak za njegovu kanonizaciju – započet prije 28 godina – i dalje čeka završnu papinsku potvrdu.
Stepinac je rođen 8. svibnja 1898. Papa Pio XI. imenovao ga je 28. svibnja 1934. zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva, čime je s 36 godina postao najmlađi biskup na svijetu. Nakon smrti nadbiskupa Antuna Bauera 1937. preuzeo je izravno vodstvo Zagrebačke nadbiskupije.
Tijekom Drugoga svjetskog rata otvoreno je osuđivao svaki oblik progona. Spašavao je Židove, Srbe, Rome, Slovence, Poljake, ali i Hrvate komuniste, te se oštro protivio prisilnim vjerskim prijelazima. Kleru je izdavao povjerljive upute da one koji traže krštenje kako bi spasili život prime „bez ikakvih uvjeta”.
Nakon rata jugoslavenski komunistički režim osudio ga je u montiranom političkom procesu, kršeći tadašnja međunarodna pravila i dokumente o ljudskim pravima. Godinama zatvora i kućnog pritvora pratilo je, prema crkvenim izvorima, sustavno trovanje koje je dovelo do njegove smrti u Krašiću.
Vjernici ga danas štuju kao simbol otpora totalitarizmu i zauzetosti za ljudsko dostojanstvo. Stepinčeve riječi ostaju podsjetnik na njegovu moralnu dosljednost: „Ta što koristi čovjeku, ako sav svijet stekne?”