NATO-ov summit u Den Haagu u utorak i srijedu trebao bi ozakoniti ambiciozan plan: do 2035. sve članice moraju izdvajati pet posto svog BDP-a za obranu. Prema riječima umirovljenog admirala Roberta Hranja, nekadašnjeg načelnika Glavnog stožera OSRH i predsjednika Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a, taj će korak „sigurno ojačati NATO, učiniti ga jedinstvenim i uvjerljivim kao sredstvo odvraćanja i obrane”.
Hranj objašnjava da bi se pet posto podijelilo na 3,5 posto izravnih obrambenih troškova i 1,5 posto troškova povezanih s obranom. Za većinu članica – pa tako i za Hrvatsku – to je veliki financijski izazov. „Hrvatska je na dobrom putu da u šest, sedam godina dosegne taj postotak”, kaže admiral, podsjećajući da Vlada već planira dosegnuti tri posto do 2030. godine. Ako se u NATO-u ne propišu čvrsti rokovi, smatra da bi proces mogao potrajati i deset godina.
Što bi to značilo za Oružane snage Republike Hrvatske? Prema Hranju, prioriteti su jasni: • snažnija protuzrakoplovna obrana • nabava nebojnih i logističkih vozila • razvoj sustava za duge i precizne vatre • modernizacija promatračkih i obavještajnih sposobnosti • popuna zaliha streljiva
„Još uvijek nismo na razini na kojoj trebamo biti, prostora za ulaganja itekako ima”, naglašava umirovljeni admiral.
Povratak obveznog vojnog roka Hranj podržava i najavljeno uvođenje obveznog vojnog roka, ocjenjujući da sadašnji sustav dragovoljnog osposobljavanja „ne daje rezultate”. Ključ vidi u političkom konsenzusu: „Važno je da Hrvatska pronađe model s kojim će generirati pričuvu.” Procjenjuje da će od izmjena zakona do dolaska prvih ročnika proći barem godinu do dvije.
Osjetljivi Bliski istok Komentirajući aktualnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, admiral ističe prve naznake smirivanja, ali podsjeća da „se karakter rata stalno mijenja”. Zaključuje da se „u ratu pobjeđuje kada vojnik stupi nogom na tlo”, no ocjenjuje da bi kopnena operacija u sadašnjem sukobu bila „suludo rješenje” i nada se skorom primirju.