Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi gotovo petina svjetske trgovine naftom, izazvalo je prve šokove na tržištima energenata. Cijena plina skočila je više od 20 % već prvog dana, a brojne države prate razvoj događaja, svjesne da se u Perzijskom zaljevu nalazi i najveći proizvođač ukapljenog plina – Katar – koji je morao zaustaviti proizvodnju.
Energetski analitičar Ivan Brodić ističe da je teško prognozirati trajanje krize, ali podsjeća na ranije primjere: „Tijekom prošlogodišnje intervencije u Iranu cijene su odskočile više od 30 %, no smirile su se čim je operacija završila.” Upozorava, međutim, i na drastičniji scenarij iz 1973., kada je cijena nafte porasla pet puta i nikada se potpuno nije vratila na prijašnju razinu.
Ključni problemi
• 18–20 % globalne nafte prolazi Hormuzom.
• Katarski LNG privremeno je izvan igre.
• Alternativni naftovodi i plinovodi kroz Saudijsku Arabiju nemaju dovoljan kapacitet.
• Sueski kanal mogao bi postati novo usko grlo ako se kriza prelije na rutu prema Europi.
Unatoč dramatičnim naslovima, Brodić vjeruje da nestašice neće biti: „Europa je nakon agresije na Ukrajinu diverzificirala opskrbu – dolazi nam LNG iz SAD-a, Norveške, Nigerije i sjeverne Afrike. Zalihe i tankeri na putu amortizirat će prvi udar.” Dodatni tampon mogla bi pružiti najavljena odluka zemalja OPEC-a da povećaju proizvodnju za oko 20 % kako bi nadomjestile očekivani pad isporuka.
Novi izvori i geopolitika
• U Perzijskom zaljevu čeka nekoliko iranskih tankera spremnih za izvoz čim to okolnosti dopuste.
• Venezuela, s najvećim svjetskim zalihama nafte, pojačava izvoz nakon nedavnog dogovora s američkim naftnim kompanijama.
• Kina je pokrenula diplomatsku ofenzivu kako bi se koridor ponovno otvorio.
Cijene pod nadzorom političara Hrvatska Vlada „spremna je ograničiti cijene energenata ako kriza eskalira”. Brodić na to odgovara oprezno: ograničavanje cijena narušava marže distributera i „pogoduje samo najvećima, stvarajući oligarhiju”, dok se država rijetko odriče trošarina i PDV-a.
Američki predsjednik Donald Trump procjenjuje da će vojna intervencija trajati četiri tjedna, no stručnjak smatra da je takvu procjenu teško potvrditi: „Trajanje ovisi o ciljevima operacije – a oni zasad nisu jasni.”
Zaključak Kratkoročno se očekuju korekcije cijena prema gore, ali ozbiljnijih nestašica nafte i plina ne bi trebalo biti. Europa, pa tako i Hrvatska, bolje su pripremljene nego prije desetak godina, no mnogo toga ovisi o brzini ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca i eventualnoj eskalaciji u Sueskom kanalu.