Iran je, kao odgovor na američko-izraelske vojne akcije, preuzeo potpunu kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i zabranio prolaz brodovima povezanim sa Sjedinjenim Državama, Izraelom, europskim državama i njihovim saveznicima. Osiguravatelji su zbog povećanog rizika trenutačno povukli pokriće za plovila u širem području Perzijskog zaljeva, a tankeri su masovno obustavili plovidbu kroz taj ključni pomorski prolaz.
Podaci o brodskom prijevozu objavljeni u utorak pokazuju kako Saudijska Arabija u ožujku planira znatno povećati isporuke nafte Crvenim morem. Ipak, ni taj skok ne može nadomjestiti količine koje su zbog blokade prestale stizati kroz Hormuški tjesnac, najvažniju svjetsku naftnu arteriju.
Teheran je dodatno pojačao retoriku poručujući regionalnim i zapadnim suparnicima da se „pripreme” za posljedice ako pokušaju osporiti nova pravila plovidbe. S obzirom na to da je kroz Hormuz prije krize prolazilo oko petine globalne potrošnje nafte, trgovci i analitičari upozoravaju na moguć skok cijena energenata i nove potrese na tržištima.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan u srijedu je pozvao na hitan prekid borbi: „Rat u Iranu mora se zaustaviti prije nego što zapali cijelu regiju”, rekao je i naglasio da diplomaciji treba pružiti šansu.
Diplomatski napori zasad ne daju rezultate, dok brodarske kompanije traže alternativne rute, što produljuje putovanja i povećava troškove transporta. Strahuje se da bi nastavak eskalacije mogao dovesti do poremećaja opskrbe energentima širom svijeta i dodatno pogoršati geopolitičke napetosti na Bliskom istoku.