Hrvatska obrtnička komora (HOK) upozorila je u ponedjeljak da se obrtnici i drugi poslodavci i dalje susreću s nizom administrativnih zapreka pri zapošljavanju stranih radnika, iako se domaće tržište rada suočava s kroničnim manjkom radne snage.
Među glavnim prigovorima HOK izdvajaju:
- nemogućnost jednostavnog dokazivanja aktivnog obavljanja djelatnosti u Hrvatskoj;
- propisani omjer domaćih i stranih radnika čak i u deficitarnim zanimanjima;
- obvezu podmirenja svih javnih davanja, a ne samo poreza na dohodak i doprinosa;
- rok od 15 dana za izdavanje dozvola za boravak i rad, koji se u praksi često prekoračuje.
Komora tvrdi da su kašnjenja pri izdavanju dozvola „među poslodavce unijela dodatnu frustraciju i nemoć”. Smatraju kako je realni rok moguće ispuniti, ali se on višekratno produljuje zbog nedovoljno učinkovitih procedura.
Djelomično rješenje, ocjenjuju, donijela je nedavna zakonska novost koja radnicima omogućuje promjenu poslodavca u istom zanimanju bez ponovnog ishođenja dozvole – ali tek nakon godine dana rada. Problem nastaje jer su prijašnje dozvole najčešće izdavane upravo na rok do godinu dana, pa se olakšica zapravo ne primjenjuje. Zbog toga je HOK Ministarstvu unutarnjih poslova uputio prijedlog da se granica spusti na šest mjeseci za sve dozvole izdane do jedne godine.
HOK posebno naglašava potrebu digitalizacije i pojednostavljenja procesa. Predlažu uvođenje jedinstvene digitalne platforme koja bi omogućila podnošenje zahtjeva, praćenje statusa i centraliziranu komunikaciju s institucijama.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil ističe da birokratske prepreke demotiviraju poduzetnike koji već sada ulažu vlastita sredstva u integraciju radnika.
„Ako poslodavac čeka više od četiri mjeseca za dozvolu za boravak i rad, a nema sigurnost da će radnik raditi kod njega barem godinu dana, čime će biti motiviran na ishođenje nove dozvole za novog radnika?” pita se Kratohvil. Dodaje da je „trenutno velik problem u pojedinim djelatnostima nepoznavanje hrvatskog jezika”, zbog čega su poslodavci prisiljeni sami organizirati tečajeve, a u financiranju bi, smatra, trebala sudjelovati država.
HOK zaključuje kako je hitno potrebno modernizirati postupke i smanjiti administrativni teret ako Hrvatska želi ostati konkurentna na europskom tržištu rada i zadržati strane radnike za koje se već bori veći dio EU-a.
