Zagreb – Rika sirena, zviždaljke i kolona transparenata dočekali su jutrošnju sjednicu Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Više stotina zaposlenika hitne medicinske službe – vozača, tehničara, medicinskih sestara i liječnika – okupilo se kako bi ponovilo zahtjev koji iznose već tri godine: priznavanje beneficiranog radnog staža po uzoru na policajce i vatrogasce te donošenje posebnog zakona o hitnoj medicini.
Na ogradi ispred NSK-a našli su se natpisi „Hitna jedino Maji Grbi nije bitna”, „Vratite nam beneficiju”, „27 godina nepravde” i „Zakon o Hitnoj pod hitno!”. Prosvjed je organiziralo nekoliko sindikata i udruga, a podršku su dali policijski i pravosudni sindikati te dio političke oporbe.
Ključni zahtjevi
• Povrat beneficiranog staža svim članovima timova izvanbolničke hitne pomoći, hitne helikopterske službe, sanitetskog prijevoza i dispečerima.
• Jedinstveni zakon o hitnoj medicini koji bi, tvrde, omogućio raniji odlazak u mirovinu – već sa 55 godina.
U hrvatskim zavodima za hitnu medicinu radi oko 4 500 ljudi. Strukovne udruge upozoravaju da sustav pogađa kronični manjak kadra, visoka razina stresa i smjenski rad na terenu, zbog čega je, kažu, nužno uvesti beneficiju kako bi se stručnjaci zadržali u službi.
Vladino odbijanje elaborata
Resorno Ministarstvo rada nedavno je odbilo prijedlog Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara kojim se tražilo da se rad u izvanbolničkoj hitnoj medicini prizna kao otežan i štetan. U obrazloženju navode kako analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije pokazala veći rizik od profesionalnih bolesti, ozljeda ili prijevremenog umirovljenja u odnosu na ostale zdravstvene djelatnike. Stoga, tvrde, nema zakonske osnove za izmjene propisa o stažu s povećanim trajanjem.
Umjesto toga, Ministarstvo predlaže „europske mjere potpore” koje bi olakšale ostanak zaposlenih do redovne mirovine, no konkretne detalje još nisu predstavili.
Podrška liječničkih udruga
Hrvatska udruga bolničkih liječnika stala je uz prosvjednike, nazvavši njihove zahtjeve „opravdanima i nužnima”. Ističu da su timovi hitne medicine često prvi i jedini na mjestu nesreće te da sustav trpi preopterećenost i nedostatak educiranih kadrova.
Što slijedi?
Prosvjednici poručuju da neće odustati dok se beneficirani staž ne izjednači s ostalim žurnim službama. Vlada zasad ostaje pri stavu da zakon ne treba mijenjati, ali sindikati najavljuju nove pritiske i upozoravaju da bi bez konkretnog pomaka hitna pomoć mogla ostati bez još jednog dijela već ionako preopterećenog kadra.