HAVANA – Dramatična nestašica goriva koja već tjednima paralizira Kubu prelila se i na diplomatski teren. Kubansko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je zahtjev Veleposlanstva Sjedinjenih Država da unese vlastite zalihe dizela, ocijenivši ga „besramnim traženjem privilegija” u trenutku kada prosječni Kubanci satima ostaju bez struje.
Prema službenoj prosvjednoj noti, Havana američko traženje smatra „besramnim privilegijama“ nedostupnima ostalim stanovnicima otoka usred najteže energetske krize u posljednjih nekoliko desetljeća. Embargo i sekundarne sankcije, osobito prema tradicionalnim dobavljačima poput Venezuele i Meksika, gotovo su presjekli dotok nafte na Kubu, pa je litra benzina na crnom tržištu skočila na oko 10 dolara.
Rezultat su svakodnevne redukcije električne energije koje u nekim provincijama traju i do 20 sati. Pogođene su bolnice, škole, hladnjaci za hranu, ali i američko veleposlanstvo, koje se za osnovne funkcije oslanja na dizelske agregate. Prema procjenama, njihove zalihe mogle bi potrajati najviše mjesec dana.
Washington sada razmatra smanjenje osoblja u Havani. Takav potez mogao bi pokrenuti lančanu reakciju – reciprocitet u vidu protjerivanja kubanskih diplomata iz Sjedinjenih Država nije isključen.
Tvrda linija Bijele kuće dodatno pritišće Havanu uvođenjem carina i kazni za svaku zemlju koja Kubi isporuči naftu. Cilj, poručuju iz Washingtona, jest „potaknuti političke promjene“. Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel optužuje Sjedinjene Države za „genocidni pokušaj gušenja“ naroda.
Humanitarne organizacije na terenu upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla dovesti do potpunog kolapsa osnovnih usluga – od zdravstvene skrbi do distribucije hrane – dok se dvije zemlje prepiru oko barela dizela i diplomata u tamnoj Havani.