Izraelski povjesničar i publicist Yuval Noah Harari sinoć je pred prepunom Velikom dvoranom Vatroslava Lisinskog upozorio kako najveću prijetnju Europi danas ne predstavljaju ljudi, nego – algoritmi.
„Ljudi se boje da će imigranti iz drugih zemalja uzeti njihove poslove, da će im promijeniti kulturu i da su politički vjerni stranim entitetima. No, AI imigranti dolaze bez vize, brzinom svjetlosti, i preuzimaju sve”, kazao je Harari, dodavši da će umjetna inteligencija preoteti radna mjesta, oblikovati kulturu i ostati odana kompanijama „preko oceana”.
Autor „Sapiensa” smatra da se u utrci za umjetnom inteligencijom trenutačno natječu Sjedinjene Države i Kina, dok se Europa koleba između zajedničkog nastupa i potpunog rasapa. Prema njegovim riječima, kontinent ima znanje, kapital i obrazovnu infrastrukturu za razvoj vlastitih rješenja, no sve će to pasti u vodu „ako se raspadne” i pretvori u, kako je rekao, „američkog vazala”.
Harari je ustvrdio da američka administracija podupire antieuropske stranke upravo zato što želi oslabiti Uniju. „Misle da će, ako pomognu da se Europa raspadne, to biti gotova stvar”, napomenuo je, prozivajući pokrete koji se predstavljaju kao veliki patrioti, a zanemaruju opasnost koju donosi umjetna inteligencija.
Govoreći o širem geopolitičkom okruženju, povjesničar je ocijenio da svijet ponovno ulazi u „imperijalno doba”. Primjer je, kaže, rat Rusije i Ukrajine, kao i prijetnje aneksijom pojedinih teritorija. „Kad, primjerice, Trump govori o miru, zapravo govori da će slabiji činiti ono što jači kažu, i to je mir”, komentirao je Harari.
Veliki dio predavanja posvetio je promjenama na tržištu rada. U 20. stoljeću urednici su, naglašava, odlučivali o temama javne rasprave. „Danas u Europi najvažniji urednici nemaju ime, jer nisu ljudi, već AI i algoritmi”, istaknuo je, navodeći da će strojevi uskoro nadmašiti ljude u poslovima temeljenima na jeziku – od bankarstva i odvjetništva do pisanja i religijskih interpretacija.
Promjena informacijske tehnologije, tvrdi, uzdrmava samu srž demokracije: dijalog postaje nemoguć kada se građani ne mogu dogovoriti oko elementarnih činjenica. „Primjerice, ljudi ne vjeruju bankama, ali vjeruju kriptovalutama. Ne vjeruju ljudima da proizvedu novac, no vjeruju algoritmima”, poentirao je.
Osvrnuo se i na rat na Bliskom istoku, naglasivši da sedam milijuna Palestinaca i sedam milijuna Židova žive na istom prostoru i „imaju pravo živjeti na toj zemlji”. Pozvao je na širenje empatije kako bi se prepoznala patnja obje zajednice.
Razgovor s Hararijem vodila je profesorica Marijana Grbeša-Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti, a ulaznice su stajale između 250 i 400 eura.