Hamas je spreman zatražiti ključne revizije 20-točnog mirovnog prijedloga koji je u utorak predstavio Donald Trump, ali ga, prema procjenama analitičara i izvora bliskih pokretu, vjerojatno neće potpuno odbaciti. Bivši američki predsjednik zadao je roku „tri ili četiri dana” za odgovor; u protivnom je poručio da će Hamas „platiti u paklu”.
Prijedlog predviđa:
• trenutačni prekid vatre i puštanje svih izraelskih talaca unutar 72 sata; • postupno povlačenje izraelske vojske u sigurnosni pojas uz rub pojasa Gaze; • snažan priljev humanitarne pomoći; • puštanje na slobodu više od 1 000 palestinskih zatvorenika; • međunarodnu upravu nad razorenim teritorijem bez njegovog formalnog pripajanja Izraelu.
Najspornija točka za Hamas jest zahtjev za potpunim razoružanjem. Izvor blizak pokretu ističe da bi predaja oružja, i to bez jasne političke perspektive ili napretka prema rješenju s dvije države, bila „vrlo teško prihvatljiva”.
„Ako kažu ‘ne’, kao što je Trump jasno dao do znanja, to neće biti dobro i omogućit će Izraelu da učini što god treba da ovo okonča. Reći će ‘da, ali trebamo ovo i ono’”, ocjenjuje politolog Mkhaimar Abusada.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu plan je već prihvatio, nazvavši ga okvirom koji uključuje glavne izraelske zahtjeve. Najavio je da će Izrael „dovršiti posao” ako Hamas odbije ili odugovlači s provedbom. Podsjetimo, Izrael je u ožujku jednostrano prekinuo dvomjesečno primirje, odbivši prijeći u drugu fazu dogovorenog postupnog prekida neprijateljstava.
Podijeljeno vodstvo, pritisci Turske i Katara
Raspravu unutar Hamasa otežava činjenica da se političko i vojno vodstvo nalazi na trima lokacijama – u Istanbulu, Dohi i samoj Gazi. Turska i Katar pritiskaju pokret da pristane na kompromis, dok vojno krilo u Gazi zazire od bilo kakvog potpunog odricanja od oružane borbe. „Unutar pokreta postoji trend, osobito među mlađim borcima, koji želi nastaviti ratovati”, kaže analitičar Hugh Lovatt.
Dvije godine rata ostavile su Gazu u ruševinama: više od 66 000 poginulih, uglavnom civila, te višestruko raseljenu populaciju od 2,3 milijuna ljudi. Sukob je započeo Hamasovim napadom 7. listopada 2022., u kojem je ubijeno 1 200 ljudi u južnom Izraelu, a oko 250 ih je odvedeno kao taoci; 48 ih još uvijek ostaje u Gazi, premda je potvrđeno da ih je manje od polovice živo.
Izraelska ofenziva nanijela je teške gubitke Hamasu: prema nezavisnom monitoru ACLED, od ožujka je u zračnim napadima ubijeno najmanje 40 visoko pozicioniranih zapovjednika. Vojni izvori procjenjuju da je likvidirano 90 % vodstva brigada, uništeno 97 % raketnog arsenala, ali i dalje netaknuto oko 60 % opsežnog tunelskog sustava. Unatoč gubicima, pokret održava gerilske operacije i elemente uprave u pojedinim zonama Gaze.
Neki analitičari upozoravaju da su razlike unutar Hamasa često prenaglašene. „Svi su jedinstveni u protivljenju potpunom razoružanju jer je oružana borba sastavni dio njihove ideologije”, navodi stručnjak za Hamas Michael Milshtein.
Što dalje?
Ako Hamas prihvati Trumpov plan uz tražene izmjene – primjerice jasniji raspored izraelskog povlačenja – otvorit će se prostor za prvi konkretniji prekid vatre nakon dvije godine rata. Odbijanje, međutim, prijeti nastavkom izraelske ofenzive i dodatnim patnjama dvije strane. Analitičari zaključuju da se Hamas danas nalazi pred izborom „između lošeg i goreg” – prihvatiti nepovoljan kompromis ili riskirati totalni izraelski udar bez međunarodnih ograda.
