Ministar pravosuđa i digitalne transformacije Damir Habijan pokušao je u četvrtak otkloniti skepsu dijela oporbe oko zakonskog prijedloga kojim se u hrvatsko zakonodavstvo uvodi europski Akt o upravljanju podacima.
• „Podaci su definitivno sigurni, svaka osoba pojedinačno morat će pristati da se njezin podatak koristi”, poručio je Habijan tijekom saborske rasprave, naglasivši da se radi o neosobnim, anonimiziranim i statističkim podacima koje javna tijela već posjeduju i mogu staviti na raspolaganje trećim stranama.
• Primjeri koje je naveo: zdravstveni podaci koji mogu pomoći boljem liječenju te okolišni podaci korisni u borbi protiv klimatskih promjena.
Oporbene dvojbe
• Ivica Ledenko (Most) upozorio je da, iako se potiče ponovna upotreba podataka, nije jasno kako će se oni koristiti nakon prvotnog prikupljanja te tu vidi prostor za zlouporabe.
• Urša Raukar Gamulin (Možemo) primijetila je da će svako tijelo javne uprave samo određivati visinu naknade za pristup podacima, što se, po njezinu mišljenju, udaljava od ideje „podatkovnog altruizma”.
Odgovori ministarstva
• Habijan je uzvratio da će Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) davati mišljenja u slučaju dvojbi te da bez izričitog pristanka građana osobni podaci neće biti korišteni.
• Dodao je kako je infrastruktura već uspostavljena pa se zakon može početi provoditi odmah nakon usvajanja. Javni sektor, kazao je, sam će procijeniti hoće li naplatiti korištenje podataka, jer to ovisi o vrsti i količini podataka te ljudskim resursima potrebnim za njihovu pripremu.
Širi europski kontekst
Europska uredba o upravljanju podacima zamišljena je kao poticaj za stvaranje zajedničkih podatkovnih prostora u strateškim područjima poput zdravstva, okoliša, energetike, poljoprivrede, financija i javne uprave. Cilj je olakšati razmjenu podataka među sektorima i članicama EU te time ubrzati razvoj inovativnih proizvoda i usluga.
Ključni akteri provedbe
• Ministarstvo će nadzirati primjenu zakona, davati licencije za usluge podatkovnog posredovanja i voditi registar organizacija koje će se baviti podatkovnim altruizmom.
• Državni zavod za statistiku pružat će tehničku podršku, dok će AZOP ostati čuvar zaštite osobnih podataka.
• Sva tijela javnog sektora morat će na Portalu otvorenih podataka objaviti koje zaštićene skupove podataka posjeduju; zainteresirani istraživači ili tvrtke moći će zatim podnijeti zahtjev za korištenje.
Habijan je zaključio kako će „dobro upravljanje podacima i njihova razmjena omogućiti industrijama razvoj inovativnih rješenja i povećati učinkovitost gospodarstva”, dok oporba traži čvršća jamstva da osobni i osjetljivi podaci doista neće biti dovedeni u pitanje.
