Međunarodni sud pravde (ICJ) u srijedu će objaviti savjetodavno mišljenje koje bi moglo zadati novi pravni okvir za globalnu borbu protiv klimatskih promjena i prvi put preciznije odrediti odgovornost najvećih zagađivača prema državama koje trpe najteže posljedice.
Zahtjev sudu pokrenuo je Vanuatu, malena pacifička otočna država, uz potporu niza drugih ranjivih zemalja. Ujedinjeni narodi zatražili su da ICJ odgovori na dva pitanja:
- Koje obveze države imaju prema međunarodnom pravu u zaštiti Zemljine klime od emisija stakleničkih plinova?
- Koje su pravne posljedice za države koje su „svojim djelima i propustima prouzročile značajnu štetu klimatskom sustavu i drugim dijelovima okoliša?”
Stručnjaci taj postupak opisuju kao najznačajniji klimatskopravni slučaj dosad. Pritom podsjećaju da savjetodavna mišljenja ICJ-a formalno nisu obvezujuća, ali često oblikuju zakonodavstvo država i smjer budućih sudskih sporova.
„To će biti kompas koji je svijetu potreban da ispravi smjer”, poručio je Vishal Prasad iz udruge Studenti pacifičkih otoka, dodajući da bi odluka mogla „dati novu snagu klimatskim parnicama, inspirirati ambicioznije nacionalne politike i voditi države prema odlukama koje podržavaju njihove zakonske dužnosti zaštite i ljudi i planeta”.
Države poput Sjedinjenih Država i Indije osporile su potrebu za novim smjernicama. Američka predstavnica Margaret Taylor ustvrdila je kako je Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama „najnoviji izraz pristanka država da budu obvezane međunarodnim pravom u pogledu klimatskih promjena” te pozvala sud da ne narušava njezinu „središnju ulogu”. Indijski izaslanik Luther Rangreji bio je izravan: „Sud bi trebao izbjegavati stvaranje bilo kakvih novih ili dodatnih obveza osim onih koje već postoje u okviru režima klimatskih promjena.”
Suprotno tome, male otočne države upozorile su da dosadašnji sporazumi ne sprječavaju razorne posljedice porasta temperatura i razine mora. „Kako se mora dižu brže nego što se predviđalo, te države moraju stati. Ovaj sud ne smije im dopustiti da osude naše zemlje i naše ljude na vodene grobove”, apelirao je John Silk s Maršalovih Otoka.
Tijekom prosinačkih rasprava u Palači mira u Haagu podneseno je više od 100 usmenih očitovanja – rekordni broj za ICJ. Predstavnik Vanuatua Ralph Regenvanu dramatično je ocijenio da bi „ovo mogao biti najznačajniji slučaj u povijesti čovječanstva”, čiji će ishod „odjeknuti generacijama”.
Financijski sporazumi također su pod lupom. Na klimatskoj konferenciji u Azerbajdžanu prošlog studenoga bogate su se države obvezale izdvajati najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. za pomoć zemljama u razvoju pri tranziciji na čistu energiju i prilagodbi na ekstremne vremenske uvjete. Ranjive zemlje drže da taj iznos nije dostatan i nadaju se da će ICJ-ovo mišljenje potaknuti veća izdvajanja. „Ovo je kriza preživljavanja. To je također kriza jednakosti”, upozorio je predstavnik Fidžija Luke Daunivalu.
Iako savjetodavno, mišljenje suda moglo bi postati ključni orijentir za buduće klimatske tužbe protiv država i multinacionalnih kompanija. Jedno je sigurno: srijeda u Haagu donosi presudu koja bi mogla trajno promijeniti pravni krajolik borbe protiv klimatskih promjena.