Prva večer 29. izdanja Sa(n)jma knjige u Istri pokazala je da književnost u Puli još uvijek puni i stolice i prolaze. U sjajno popunjenoj dvorani publika je svjedočila trima vrlo različitim, ali jednako privlačnim promocijama – novog romana Borisa Dežulovića, trećeg kola monumentalnih Djela Miroslava Krleže te debitantskog romana Gabrijele Rukelj Krašković.
Dežulovićev povratak povijesnoj fikciji
Najviše uzbuđenja izazvala je premijera romana „Tko je taj čovjek?: Izvještaj o jednoj mogućnosti” (Ex Libris). Uz autora su govorili Miljenko Jergović i Emir Imamović Pirke, a svaki je traženi centimetar prostora upućivao na velik interes.
• Dežulović je odmah razjasnio žanrovske nedoumice: „Da ne mislite da je to dokumentaristički roman, to je fikcija sastavljena od dokumenata, sve je tu dokumentirano, ništa nije izmišljeno, ali sve je to fikcija.”
• Jergović je knjigu povezao s autorovim starijim djelom: prema njemu, nova i dvadeset godina stara „Christkind” tvore „neku vrstu duologije” koja otvara pitanje bi li „treća knjiga” mogla dovršiti zamišljenu trilogiju.
• Radnja prati američkog novinara Fredericka Waltera kojemu je 1923. godine povjerena misija da u Münchenu ubije Hitlera prije „pivničkog puča”. Dežulović priznaje da ne govori njemački, ali je mjesecima ručno prepisivao izvore goticom tiskane novine i sveučilišne radove kako bi rekonstruirao atmosferu Vajmarske Republike.
Autor je, dotaknuvši se aktualnih događaja u Zagrebu, ironično usporedio prizore zamaskiranih ekstremista s ranim nacistima: policija, kaže, „stoji ispred zakrinkanih, zamaskiranih muškaraca koji podižu desnicu i viču neonacističke i neoustaške parole” – slika koja ga je, dodao je, „podsjetila na München dok ne shvatiš da imaju maske”.
Krleža za 21. stoljeće
Ranije su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga predstavile treće kolo golema projekta „Djela Miroslava Krleže”. Devet novih svezaka donosi romane „Tri kavaljera frajle Melanije”, „Vražji otok” i „Na rubu pameti”, novele „Hrvatski bog Mars”, dramsku zbirku „Legende”, sabrane „Pjesme”, putopise i eseje „Izlet u Rusiju” te troknjižni izbor „Eseji, kritike i zapisi”.
Stručnjaci poput Borisa Senkera, Helene Sablić Tomić i Krešimira Nemeca naglasili su koliko je Krležin jezik zahtjevan, a urednica Miroslava Vučić upozorila je da internetska površnost umara čitatelje: mozak, rekla je, „zakržljao” je u eri ekrana, dok Krleža „traži pripremljenog čitatelja”.
Debitantsko iznenađenje
Večer je otvorila Gabrijela Rukelj Krašković knjigom „U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća (iz arhive ili dok je život bio cvijeće)”. Moderator Emir Imamović Pirke nazvao ju je „sjajnim romanom sjajne autorice”, a publika je reagirala ohrabrujućim pljeskom za novo ime domaće proze.
Tri promocije, tri različita pogleda na prošlost i sadašnjost, potvrdile su staru istinu pulskog sajma: ma kako raznolika, književnost je najživlja kada se čita – i kada o njoj strastveno raspravljamo.