Glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler poručio je da je razdoblje rasprave o tome postoji li globalno zagrijavanje završeno – sada je ključno kako ga ublažiti i kako se što brže prilagoditi.
„Situacija je ozbiljna, ali nije beznadna”, kaže Güttler i podsjeća da znanost desetljećima jasno pokazuje da su glavni uzrok zagrijavanja staklenički plinovi iz fosilnih goriva. Primjeri promjena – blaže zime s manje snijega, sve brojniji i duži toplinski valovi te olujna nevremena – već se osjećaju u Hrvatskoj. Ovog ljeta zabilježena su dva izrazita toplinska vala, a temperatura površine mora u dijelovima Sredozemlja premašila je prosjek za više od 5 °C.
Modernizacija mreža i novi projekt KlimProPos U posljednjih nekoliko godina DHMZ je modernizirao tri nacionalne motriteljske mreže – meteorološku, hidrološku i onu za kvalitetu zraka – kroz projekte METMONIC, VEPAR i AIRQ. Na temelju toga Zavod razvija naprednije prognostičke sustave i sustave ranog upozorenja. Sljedeći korak je projekt KlimProPos, koji bi trebao uspostaviti suvremen sustav praćenja klimatskih rizika i dodatno ojačati potporu civilnoj zaštiti, lokalnim zajednicama i gospodarstvu.
Rano upozorenje spašava živote Güttler naglašava da „što je atmosfera toplija, to su vremenski i hidrološki ekstremi češći i jači”. Pravodobno upozorenje zato postaje temelj sigurnosti: omogućuje građanima i službama da reagiraju prije nego što opasnost nastupi i tako spriječe ljudske i materijalne gubitke.
Uloga svih društvenih aktera Mediji, ekološke udruge, obrazovni sustav i privatni sektor imaju, kaže, ključnu ulogu u jačanju klimatske pismenosti i poticanju promjena – od prelaska na obnovljive izvore energije do odgovorne potrošnje resursa. Država pak mora osigurati politike i financiranje koji dobre ideje pretvaraju u praksu.
Tamna prognoza, ali i tračak optimizma Prema najnovijem izvješću Svjetske meteorološke organizacije, svijet će sljedećih pet godina ostati na rekordnim ili blizu rekordnim temperaturama, a trenutačna putanja vodi prema zagrijavanju od oko 3 °C. „Svaki izgubljeni trenutak usporava nužan prelazak prema društvu s manje emisija”, upozorava Güttler.
Ipak, postoje ohrabrujući pomaci: cijene solarnih panela znatno su pale, raste ulaganje u prilagodbu i obnovu prirode, a energetska obnova zgrada nakon potresa pokazala je kako se zelena tranzicija može ubrzati. Elektrifikacija prometa istaknuta je kao područje koje Hrvatskoj treba brže napredovati.
Poziv na djelovanje sada Güttler zaključuje da je prilagodba neizbježna, a brzina djelovanja presudna: „Vrijeme više nije na našoj strani. Djelovati moramo sada.”