Grčki parlament potvrdio je novi paket mjera kojim se drastično pooštrava postupanje prema migrantima čiji su zahtjevi za azilom odbijeni. Prema usvojenom zakonu, osobe koje ne napuste Grčku u roku od 14 dana nakon odbijenice mogu dobiti zatvorsku kaznu od dvije do pet godina, novčanu globu od 10 000 eura i, po potrebi, elektroničku narukvicu za praćenje.
„Poruka je jasna: ako vam je zahtjev odbijen, imate dva izbora. Ili idete u zatvor ili se vraćate u domovinu. Grčka vas ne prihvaća”, izjavio je ministar migracija Thanos Plevris tijekom burne rasprave u parlamentu. Dodao je da će azil i dalje biti odobren onima koji ispunjavaju uvjete međunarodne zaštite, ali da „grčki građani žele biti zaštićeni”.
Ključne odredbe novog zakona:
• pritvor do 24 mjeseca (sadašnjih 18) za osobe koje u zemlju uđu bez valjanih dokumenata; • ukidanje mogućnosti regularizacije za neregistrirane migrante koji u Grčkoj borave najmanje sedam godina; • kazna od 10 000 eura za ilegalni ulazak u zemlju.
Mjere dolaze dva mjeseca nakon što je premijer Kyriakos Mitsotakis privremeno obustavio zaprimanje novih zahtjeva za azil na 90 dana, pravdajući potez potrebom da se krijumčarskim mrežama pošalje poruka da je „put do Grčke zatvoren”. U prvom tjednu srpnja više od 2 000 ljudi pristiglo je na Kretu i Gavdos, što je nagli porast u odnosu na protekle godine kad je broj dolazaka značajno opao u usporedbi s vrhuncem migrantske krize 2015.
Reakcije na zakon bile su trenutne i oštre. Udruženja sudaca prvi su put javno kritizirala naglasak na represiji, dok je bivši ministar migracija Dimitris Kairidis upozorio da se uz stroge mjere mora istodobno otvarati legalni kanali useljavanja zbog kroničnog nedostatka radne snage. Tijekom svog mandata Kairidis je legalizirao status 30 000 stranih radnika u poljoprivredi, građevinarstvu i turizmu.
Direktor Grčkoga vijeća za izbjeglice Lefteris Papagiannakis ocijenio je zakon „rasističkim i besmislenim”, podsjećajući da je prošli tjedan zbog pada broja učenika zatvoreno više od 750 škola te da upravo migranti mogu ublažiti demografsku krizu.
Vlada desnog centra od 2019. godine svoje mjere opisuje kao „stroge, ali pravedne” i odbacuje optužbe o ilegalnim potiskivanjima migranata prema susjednim državama. Novi zakon, smatra Plevris, „stavlja Grčku u prvi plan politika koje ostale članice EU još ne provode”.
Ipak, širok front kritičara – od pravosuđa do humanitarnih organizacija – drži da će kazneni pristup samo pogoršati situaciju na terenu i dodatno opteretiti zatvorski sustav, dok realne potrebe tržišta rada i demografski pad ostaju neriješeni.