BRUXELLES/Atena – Dok svjetski čelnici na klimatskom summitu COP30 u brazilskoj Belému pozivaju na hitno odustajanje od fosilnih goriva, Grčka je objavila da otvara novo poglavlje: već iduće godine započet će potragu za prirodnim plinom u Jonskom moru, sjeverozapadno od otoka Krfa.
Uz ExxonMobil, najveću američku naftnu kompaniju, u projektu sudjeluju domaće tvrtke Energean i HELLENiQ Energy. Riječ je o prvom istraživačkom zahvatu u grčkim vodama nakon više od četiri desetljeća.
„Ne postoji energetska tranzicija, postoji tek energetski dodatak”, izjavio je američki ministar unutarnjih poslova Doug Burgum na svečanom potpisivanju ugovora u Ateni. Dodao je da Grčka „uzima vlastite resurse” te da se time teži „energetskoj izobilnosti”. Uz njega su bili američki ministar energetike Chris Wright i nova veleposlanica u Ateni Kimberly Guilfoyle, koja je poručila: „America is back and drilling in the Ionian Sea.”
Na istom su događaju grčki premijer Kiriakos Micotakis i ministar okoliša i energetike Stavros Papastavrou sporazum nazvali „povijesnim potpisom” koji završava 40-godišnji zastoj u istraživanju ugljikovodika.
Službene procjene predviđaju da bi konkretni radovi mogli početi krajem 2026. ili početkom 2027. godine. Plan se, međutim, odvija u oštrom kontrastu s apelima glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa, koji je samo nekoliko sati ranije u Belému ponovno pozvao države da prekinu s razvojem nafte, plina i ugljena.
Istodobno, Grčka i Cipar bili su jedine članice Europske unije koje su prošlog mjeseca glasale za jednogodišnje odgađanje povijesnog prijedloga o oporezivanju emisija iz brodarstva. Atena tvrdi da odluka nije donesena pod američkim pritiskom, unatoč navodnim prijetnjama upućenim pregovaračima.
Potpisivanje ugovora održano je na marginama šestog Partnerstva za transatlantsku energetsku suradnju (P-TEC). Time je Atena željela naglasiti vlastitu ulogu ulaznih vrata za ukapljeni prirodni plin iz SAD-a: preko terminala Revithoussa i novootvorenog „Vertikalnog koridora” plin bi ove zime trebao stizati do Ukrajine preko Bugarske, Rumunjske i Moldavije.
Iako energetski dužnosnici u Ateni najavljuju „zlatno doba opskrbe”, ekološke organizacije već upozoravaju da bi novo bušenje moglo pogoršati klimatsku krizu u Mediteranu i ugroziti turizam na Jonskim otocima. Grčka vlada zasad odgovara da je plin „prijelazno gorivo” i ključan čimbenik za europsku neovisnost o ruskim isporukama.
Hoće li projekt doista donijeti „energetsko izobilje” ili novo žarište klimatskih napetosti, postat će jasnije kada se prve bušotine spuste u dubine Jonskog mora. Jedno je sigurno: odluka Atene pokazuje koliko je u globalnoj utakmici energenata svaki poziv na smanjenje fosilnih goriva još uvijek suočen s moćnim protupritiskom – i političkim i gospodarskim.