Minhenska sigurnosna konferencija, koja krajem tjedna okuplja pedesetak najvažnijih svjetskih čelnika, dolazi u vrijeme naglašenih geopolitičkih napetosti. Posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić ističe da će ključna tema biti redefiniranje odnosa Europske unije, NATO-a i Sjedinjenih Država.
Govoreći za nacionalnu televiziju, Granić je podsjetio da su „SAD i EU vezani euroatlantskim jedinstvom nakon II. svjetskog rata” te da je nedavni američki zahtjev za kupnjom Grenlanda „uzdrmao” te odnose. Pohvalio je, međutim, brzu i jedinstvenu potporu Bruxellesa Kopenhagenu te naglasio kako je „dobro da je došlo do reteriranja i da se sada vodi dijalog kako regulirati odnose”.
Napomenuo je i da Europska unija mora znatno povećati ulaganja u obranu. Prema njegovim riječima, Donald Trump je „s pravom upozorio” europske članice da troše premalo na sigurnost: „Neupitno je da toga mora biti – jačanja jedinstva u obrani i sigurnosti.”
Hrvatsku pritom vidi na ispravnom kursu: „EU je, uz sve svoje mane, jedini pravi dom za Hrvatsku.” Premijera Andrej Plenković opisao je kao „jednog od najutjecajnijih unutar EPP-a i EU-a od prvog trenutka agresije na Ukrajinu”, ističući da je Hrvatska „osim osude, pomogla gdje god je mogla”.
O stanju na bojištu u Ukrajini, Granić smatra da Vladimir Putin još nije spreman ozbiljno pregovarati: „On hoće minimalno Donbas, Krim, Herson, Zaporižje.” Ideju o slanju međunarodne „koalicije voljnih” odbacuje, posebno kada je riječ o vojnicima iz NATO zemalja, ali pozdravlja svaku diplomatsku inicijativu: „EU podržava da je Trump dao inicijativu za pregovore.”
