Politički analitičar Ivica Granić na društvenim je mrežama optužio predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoja Zovka da „rehabilitira Hamasove teroriste”. Povod je fotografija sa zagrebačke šetnje solidarnosti s novinarima i civilima u Gazi, na kojoj Zovko nosi portret Bassama Al Jamala, člana Hamasove vojne jedinice Al-Qassam kojeg je ubila izraelska vojska.
„Strašno. Voice of Israel je objavio kako predsjednik HND-a Zovko nosi portret radikalnog Hamasovog terorista Basama Al Jamala, člana jedinice Al-Qassam, kojeg je likvidirao IDF. Dakle, Hrvatsko novinarsko društvo izravno se zalaže za rehabilitaciju Hamasovih terorista”, napisao je Granić.
Objava je potaknula niz komentara. Dio korisnika pitao je „što će Plenković i Nina učiniti”, a drugi su podsjetili na tvrdnje da izraelska vojska „posebnom ‘ćelijom legitimnosti’” medijski diskreditira palestinske izvjestitelje povezujući ih s Hamasom.
Šetnju, održanu prošlog četvrtka, organizirali su HND i Sindikat novinara Hrvatske kako bi, među ostalim, zatražili od Vlade da „jasno osudi genocid u Gazi” i podrži suspenziju Sporazuma o pridruživanju EU-a i Izraela. Sudionici su nosili fotografije ubijenih medijskih radnika iz Pojasa Gaze, za koje jedni tvrde da su bili novinari, a drugi da su ujedno djelovali kao pripadnici Hamasa.
Poznata novinarka Valentina Wiesner objavila je kako zbog tih dvojbi nije sudjelovala u prosvjedu. Navela je, primjerice, da se „za Anasa Jamala Mahmouda Al Sharifa 2023. godine dokazuje isplata od Hamasa”, te da je isti čovjek „nosio oznaku ‘press’, ali je, izgleda, bio i zapovjednik tima u Sjevernoj brigadi Hamasa”. Prema njezinim navodima, slični dokazi o povezanosti s Hamasom ili Islamskim džihadom objavljeni su za još petoricu novinara, dok su njemački mediji Süddeutsche Zeitung i Bild povezali fotografa Anasa Zayeda Fteiha s insceniranim propagandnim sadržajem.
HND se zasad nije službeno očitovao o Granićevim optužbama, no rasprava na društvenim mrežama pokazuje dubok raskol oko toga jesu li pokojnici čije su fotografije nošene doista bili novinari ili borci. Dok jedni naglašavaju pravo na slobodno izvještavanje i zaštitu civilnog stanovništva, drugi upozoravaju da se medijska legitimacija može koristiti kao paravan za oružanu djelatnost.
Spor oko portreta Bassama Al Jamala tako je prerastao u šire pitanje – kako razlikovati novinarstvo od propagande u ratu koji, osim oružjem, bije i bitke za percepciju javnosti.