Sve više stanovnika hrvatskih gradova pretvara balkone, terase i mala dvorišta u zelene oaze. Najnoviji val urbanog vrtlarstva oslanja se na jednostavnu ideju: povrće koje u plastičnim ili glinenim pitarima klija, raste i dozrijeva brže nego na klasičnim gredicama.
Zašto upravo posude?
• Lakša kontrola tla i vlage: vrtlari biraju kvalitetan, rahli supstrat i precizno doziraju zalijevanje. • Manji rizik od bolesti: izolirane biljke rjeđe dolaze u kontakt s patogenima iz vrta. • Mobilnost: posude se pomiču prema suncu ili u hlad kad ljetne temperature narastu. • Brži rast: optimalna količina hranjiva i manjak konkurencije ubrzavaju vegetaciju.
Mediteranski uvjeti dodatno pogoduju takvom uzgoju jer se tijekom vrućih mjeseci lako prilagođava režim zalijevanja i zaštite od žarkog sunca. Ključ uspjeha ostaje isti: odabrati posudu s drenažnim otvorima, ispuniti je hranjivim supstratom i redovito, ali umjereno, zalijevati.
Koje kulture najbolje uspijevaju u teglama?
Stručnjaci preporučuju vrste s kratkim vegetacijskim ciklusom i plitkim ili srednje dubokim korijenjem. Takve biljke ne troše energiju na dugačku korijensku masu, brzo ulaze u rod i često omogućuju višekratnu berbu. Među favoritima nalaze se:
- rotkvica
- matovilac
- rikula
- baby špinat
- mladi luk
- cherry rajčica
- mini paprika
- patlidžan sitnijeg ploda
Uz malo zemlje, sunca i svakodnevne brige, prva hrskava salata ili mirisni začin mogu biti na stolu već za nekoliko tjedana. Trend pokazuje da kontrolirano podrijetlo i izostanak kemijskih zaštitnih sredstava sve više nadahnjuju građane – čak i one bez vlastite okućnice – da se okušaju u mikro vrtlarstvu i sami proizvedu dio svog obroka.