Gradonačelnik Trsta Roberto Dipiazza objavio je na Facebooku poruku koja je u samo nekoliko sati zapalila društvene mreže i otvorila stare rane u odnosima Hrvatske i Italije.
„Ugovor iz Osima jasan je dokaz da oni koji su pregovarali nisu poznavali ni probleme ni teritorij. Bila je 1975. godina, a trebalo je samo pričekati još pet godina – Tito je umro 1980.”, napisao je Dipiazza, sugerirajući da bi se nakon smrti jugoslavenskog vođe Jugoslavija raspala brže, a talijanska strana iz pregovora izišla s jačim kartama.
U nastavku je optužio tadašnje pregovarače za nesposobnost: „Ako zatražiš povrat 100 000 posjeda njihovim zakonitim vlasnicima, nećeš dobiti 100 000, ali 20 000 bi mogao. Mi nismo dobili natrag ni jednu jedinu opeku. Sram vas bilo, nesposobni.”
Osimski sporazum, potpisan 10. studenoga 1975., trajno je razgraničio tadašnju Jugoslaviju i Italiju te predvidio financijsku naknadu za nacionaliziranu imovinu Talijana (esula) na prostoru bivše Zone B. Hrvatska je, kao pravna sljednica SFRJ na tom području, zajedno sa Slovenijom isplaćivala dogovorenu odštetu. Dipiazzini zahtjevi za „svakom opekom” stoga su u očima mnogih izravni poziv na reviziju ugovora starog pola stoljeća.
Da se iza retorike krije i jasna politička poruka, podsjeća i činjenica da je dugogodišnji gradonačelnik Trsta član stranke Forza Italia, koalicijskog partnera u desnoj vladi premijerke Giorgie Meloni. U hrvatskoj diplomaciji zasad nema službene reakcije, ali Dipiazzine riječi ne idu u prilog nedavnom samohvalnom opisu „izvrsnih odnosa” dviju vlada.
Dipiazza se i ranije isticao simboličkim potezima koji iritiraju susjedstvo: 12. rujna 2019. svečano je otkrio spomenik iredentistu Gabrieleu D’Annunziju povodom stote obljetnice zauzimanja Rijeke, pozdravivši skulpturu riječima „Bentornato a Trieste”. D’Annunzio, inspirator Mussolinijevog fašizma, 1919. je s paravojnom postrojbom okupirao Rijeku i proglasio kratkotrajnu Talijansku upravu za Kvarner.
Povjesničari upozoravaju da su ovakve izjave dio šireg vala jačanja nacionalizma u Italiji – trenda koji, kako napominju, nije nepoznat ni hrvatskoj politici. Dok se diplomatske note tek naziru, Dipiazzina objava već je poslužila kao podsjetnik koliko brzo povijesni revizionizam može zagrijati granice koje su se činile trajno zatvorenima.