Rast prihoda u građevini više ne prati rast stvarne aktivnosti, pokazuje najnovija analiza Ekonomskog instituta Zagreb. Deset najvećih poduzeća za izgradnju stambenih i nestambenih zgrada lani je ukupne prihode povećalo za 8,3 %, ali im je dobit prije oporezivanja pala za 24,1 %.
Istodobno su se povećali dugovi – koeficijent zaduženosti skočio je za 19,7 %, dok je koeficijent tekuće likvidnosti pao za 18,5 %. Iako autori napominju da se zaduženost i likvidnost još „nalaze u ekonomski opravdanim i prihvatljivim okvirima”, trendovi su nepovoljni.
Autor analize Goran Butorac upozorava na ključni problem: „Rast broja zaposlenih u prvih osam mjeseci ove godine, nastao uslijed uvoza radne snage iz drugih zemalja, nije bio popraćen odgovarajućim rastom građevinske aktivnosti. Konačni rezultat je pad produktivnosti građevinskog sektora.”
Produktivnost mjeri bruto dodana vrijednost (BDV) po zaposlenom. Hrvatska je tu značajno ispod prosjeka Europske unije: s 35 541 eura BDV-a po zaposlenom gotovo je triput slabija od Belgije (100 283 eura) te dvostruko od Austrije i Nizozemske. Prosjek „starih” članica EU-27 doseže 71 127 eura, dok „nove” – među kojima je i Hrvatska – ostvaruju 37 753 eura. Najbolje plasirana novija članica, Slovačka, ima 53 584 eura BDV-a po zaposlenom.
Slabljenje stanogradnje
Prošlu godinu obilježilo je usporavanje gradnje novih stanova – rast je iznosio tek 0,6 % – kao i pad izdanih građevinskih dozvola. Analitičari očekuju da će to dodatno pritisnuti sektor, a manjak kvalificirane radne snage mogao bi postati jedno od glavnih ograničenja snažnijeg zamaha.
Niska primanja dodatno otežavaju privlačenje radnika. Prosječne neto plaće u građevinarstvu godinama su ispod nacionalnog prosjeka, pa se radnici lako odlučuju na odlazak u inozemstvo. Ipak, direktor HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec tvrdi da masovnog odlijeva nema: prema njegovim riječima, kolektivni ugovor u graditeljstvu jamči hrvatskim radnicima „malo iznad polovice plaće u Njemačkoj”, uz plaćenu pauzu, topli obrok i naknadu za minuli rad. Habijanec navodi da se satnica u Hrvatskoj trenutačno kreće između 6,5 i 12 eura, ovisno o vrsti posla.
Multiplikativni rizici za gospodarstvo
Analiza upozorava da bi usporavanje na tržištu nekretnina moglo lančano pogoditi industrije poput vađenja šljunka i pijeska, proizvodnje cementa, cigle, stakla, drvene građe i namještaja, ali i projektantske usluge. Time bi se negativni impulsi prelili na šire gospodarske tokove.
Prema projekcijama Hrvatske narodne banke, građevinski sektor i 2025. trebao bi nastaviti rasti, no stopa ekspanzije usporit će se na oko 3 %. Usporavanje rasta osobne potrošnje dodatno će pritisnuti investicije, iako bi one trebale ostati relativno snažne.
Unatoč izazovima, građevinarstvo i dalje ostaje jedna od važnijih grana hrvatskog gospodarstva zahvaljujući infrastrukturnim projektima, rastu zaposlenosti i stvaranju bruto dodane vrijednosti. No analiza Ekonomskog instituta jasno poručuje: bez rasta produktivnosti i zadržavanja kvalificiranih radnika teško će se dostići razine razvijenih članica Europske unije.