RIJEKA – Klimatska kriza svakim se danom produbljuje, a hrvatska javnost još joj ne pridaje dovoljno pozornosti, zaključak je tribine „Hitna građanska sjednica o našoj budućnosti uzrokovanoj klimatskim promjenama” održane na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Skup je organizirala udruga Žmergo u suradnji sa Zelenom mrežom Primorsko-goranske županije kako bi se oko istog stola okupili znanstvenici, aktivisti, donositelji odluka i građani, osobito mladi. Poruka je jasna: bez snažnog pritiska javnosti politike ublažavanja klimatskih promjena ostat će prespore.
U uvodnom izlaganju dr. Nikola Biliškov s Instituta „Ruđer Bošković”, jedan od pokretača platforme Znanstvenici za klimu i ambasador Europskog klimatskog pakta, podsjetio je da alarmantni podaci nisu novost:
„Još prije 40 godina, kada sam kao dječak prvi put čuo za povezanost rasta količine ugljikova dioksida u atmosferi i rasta razine mora, bilo je jasno da su klimatske promjene uzrokovane čovjekovim djelovanjem. Od tada do danas emisije ugljikova dioksida stalno rastu.”
Govoreći o gradskim mjerama ublažavanja, sudionici su istaknuli tri prioriteta:
- Širenje udjela obnovljive, lokalno proizvedene energije.
- Uvođenje i jačanje elektrificiranog javnog prijevoza.
- Povećanje površina pod zelenilom i stvaranje novih parkova.
Takve mjere, naglašeno je, izravno smanjuju emisije stakleničkih plinova, ali i podižu kvalitetu života u gusto naseljenim sredinama. No da bi zaživjele, građani moraju kontinuirano zahtijevati konkretnu akciju od općina, gradova i države.
Organizatori su tribinu opisali kao početak šire kampanje koja će tijekom godine uključiti radionice i javne rasprave na kojima će se formulirati prijedlozi za lokalne klimatske planove. „Budućnost nas, a posebno današnjih srednjoškolaca, ovisi o odlukama koje donosimo danas”, poručili su.
Zaključak okupljenih: Hrvatska ima znanje i alate za zeleniji put, ali bez odlučnog građanskog angažmana ti će alati ostati zaključani u ladicama.