Rezultati najnovijeg istraživanja Crobarometar otkrivaju golemu većinu koja podupire povratak obveznog vojnog roka, ali i duboko nezadovoljstvo stanjem u zdravstvu.
Većina za povratak roka
• 64 % ispitanika podupire ponovno uvođenje obveznog vojnog roka za muškarce, dok ga 18 % otvoreno odbacuje, a 17 % ostaje neutralno. • Od oko 700 poziva ročnicima upućenih početkom godine, samo se sedam mladića pozvalo na priziv savjesti. • Najčvršća potpora dolazi od starijih od 65 godina – čak 77 % ih je za uvođenje roka. U skupini do 30 godina slika je podjednaka: polovica je za, a polovica neodlučna ili protiv. • Gost-komentator Boris Jokić upozorava da su upravo mladići „skeptičniji” od vršnjakinja, zbog čega smatra da će „Ministarstvo trebati dodatno raditi na mlađim skupinama kako bi ih uvjerilo da je služenje vojnog roka dobro”.
Ženski rok ostaje dobrovoljan
• Samo 8 % građana želi da i žene služe obvezni rok pod istim uvjetima kao muškarci. • 64 % podržava sadašnje rješenje – obvezno za muškarce, dragovoljno za žene. • Četvrtina ispitanika (26 %) smatra da bi vojna obuka trebala biti isključivo dobrovoljna za sve.
Ministrica Hrstić prolazi s prosječnom dvojkom
Zdravstvo je, prema anketi, i dalje najosjetljivija društvena tema.
• Rad ministrice zdravstva Ivane Hrstić građani ocjenjuju prosječnom ocjenom 2,73. – Jedinicu joj daje 15 % ispitanika, dvojku 17 %, a trojku 32 %. – Četvorku dobiva 15 %, dok je čistu peticu zaslužila kod tek 5 % anketiranih.
Liste čekanja – tko je kriv?
Polovica građana (50 %) glavni uzrok vidi u nedostatku liječnika i medicinskog osoblja.
• 43 % smatra da je problem u tome što dio liječnika radi i u javnom i u privatnom sektoru. • 33 % krivca pronalazi u lošoj organizaciji bolnica, a 28 % u upravljanju samog Ministarstva. • Neravnomjernu raspodjelu novca ističe 21 % ispitanika.
Jokić: dvostruki angažman liječnika „rak rana” sustava
„Mogućnost da liječnici rade paralelno rak je rana zdravstvenog sustava… Svi bi se trebali boriti da ta neetična praksa postane iznimka i da je nema”, upozorio je Jokić, podsjetivši da su slični modeli urušili javno zdravstvo u pojedinim europskim državama.
Različiti temelji nezadovoljstva
Jokić dodatno ističe neravnomjernu dostupnost liječenja: „Ima dijelova Hrvatske gdje je vrlo teško dobiti zdravstvenu skrb, a s druge strane centara gdje je to relativno lako.” Prema njegovu mišljenju, upravo ta geografska nejednakost stoji iza percepcije da je manjak liječnika glavni krivac za duge liste čekanja.
Perspektiva
Istraživanje daje jasnu sliku: dok većinski dio društva pozdravlja obvezni vojni rok, očekivanja od zdravstvenog sustava i njegove nove čelnice ostaju visoka – a ocjene niske. Pred Ministarstvom obrane stoji zadaća približiti vojni rok skeptičnim mlađim generacijama, dok se zdravstveni resor mora uhvatiti u koštac s listama čekanja, dvostrukim poslovima liječnika i regionalnim nejednakostima.