Zakon je jasan: o stupnju invaliditeta koji je temelj za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak odlučuju isključivo medicinski vještaci u sklopu Zavoda za vještačenje. No praksa na šalterima Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR) pokazuje drukčiju sliku – već pri samoj predaji dokumentacije pojedini korisnici susreću se s dodatnim zahtjevima koji, prema zakonu, nisu u nadležnosti službenika za prijam.
Zagrebačka podnositeljica zahtjeva ispričala je da joj je, unatoč kompletnoj medicinskoj dokumentaciji, dio papira vraćen uz obrazloženje da su potrebni noviji specijalistički nalazi. „Vratili su mi nalaz za štitnjaču, za pluća i ortopedsku dokumentaciju od prošle godine uz uputu da sve moram obnoviti. To znači mjesece čekanja, a moj zahtjev ne može ni ući u proceduru”, navela je.
Iz HZSR-a poručuju kako službenici na šalteru ne odbijaju zahtjeve, već samo daju informacije i upute. Formalna obrada, naglašavaju, počinje tek nakon zaprimanja kompletne dokumentacije, a ako je zahtjev ipak nepotpun, korisnik dobiva službeni poziv za dopunu u roku od osam dana.
Pravni analitičari, međutim, upozoravaju da i samo odgađanje trenutka formalnog zaprimanja može imati ozbiljne posljedice. „Svako kašnjenje potencijalno znači gubitak prava na retroaktivne isplate, što posebno pogađa najranjivije skupine”, ističe jedan od stručnjaka za upravne postupke.
Savjet građanima stoga je jasan: inzistirati da službenik ipak zaprimi zahtjev ili ga poslati preporučenom poštom s povratnicom, kako bi se imao dokaz o datumu predaje i izbjegla moguća odugovlačenja u ostvarivanju prava.