Europljani u sve nesigurnijem geopolitičkom okruženju od Europske unije očekuju snažniju zajedničku obranu i usklađenije poteze, pokazuje najnoviji Eurobarometar proveden od 5. do 29. svibnja u svih 27 članica.
• 68 % ispitanika smatra da EU mora imati veću ulogu u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih prijetnji. • 90 % poziva države članice na veće jedinstvo u odgovorima na izazove. • 77 % drži da Unija treba više sredstava kako bi učinkovito djelovala.
Slični trendovi zabilježeni su u Hrvatskoj: jaču ulogu EU-a traži 65 % građana, dok devet od deset ispitanika zagovara jedinstveniju politiku te dodatna izdvajanja iz zajedničkog proračuna (87 %).
Inflacija, sigurnost, siromaštvo Na razini EU-a najvećim zadatkom Europskog parlamenta građani vide borbu protiv inflacije i rasta troškova života (41 %), slijede obrana i sigurnost (34 %) te suzbijanje siromaštva (31 %). U Hrvatskoj je naglasak još izraženiji: 55 % ispitanih želi da se Parlament prvo bavi inflacijom, 41 % podrškom gospodarstvu i zapošljavanju, a 38 % borbom protiv siromaštva.
Kada je riječ o sektorima na kojima bi se Unija trebala jače angažirati, Hrvati prioritet daju konkurentnosti, gospodarstvu i industriji (39 %), dok su demografija i migracije (30 %) ispred same obrane (26 %).
Utjecaj i koristi od članstva Gotovo tri četvrtine Europljana (72 %) smatra da odluke Unije utječu na njihov svakodnevni život; polovica taj utjecaj vidi pozitivno. U Hrvatskoj pozitivan je stav još izraženiji (61 %), a čak 79 % građana prepoznaje konkretne koristi od članstva – ponajprije nove prilike za rad (49 %).
Kontrola financija i vladavina prava Osam od deset ispitanika želi da više projekata financira EU umjesto nacionalnih proračuna, dok 91 % traži da Europski parlament ima bolju kontrolu nad potrošnjom. Velika većina (85 %) smatra da europski novac treba biti uvjetovan poštovanjem vladavine prava.
Reakcije Bruxellesa i stručnjaka Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola poručila je da rezultati ankete obvezuju institucije: „Oni traže stabilnost u EU-u i očekuju snažan i ujedinjen europski glas u današnjem nesigurnom svijetu.”
Geopolitička analitičarka Jadranka Polović upozorava da rat u Ukrajini i rastuće socijalne napetosti pojačavaju osjećaj nesigurnosti: „Naravno da su ljudi zabrinuti i sasvim je očekivano da traže jedinstven odgovor.” Ističe da građani pritom traže zaštitu i od posljedica migrantskih kretanja te kriminala, što odražavaju i hrvatski odgovori u kojima su demografija i migracije među ključnim prioritetima.
Polović dodaje da se istodobno otvara i pitanje pregovora za smirivanje sukoba, što, prema njezinu mišljenju, u anketi nije bilo dovoljno adresirano.
Sljedeći potezi Rezultati Eurobarometra stižu u vrijeme kada se u Bruxellesu raspravlja o novom dugoročnom proračunu. Metsola je najavila da će Parlament „poduzeti konkretne financijske korake” kako bi odgovorio na zahtjeve građana za većom sigurnošću i gospodarskom stabilnošću.
Hoće li državama članicama uspjeti uskladiti obrambene ambicije s gospodarskim izazovima – pitanje je koje će, sudeći po anketi, ostati u središtu europske političke rasprave.