Mladi do 45 godina koji žele do prvog doma mogu računati na subvenciju države, no praksa pokazuje da mjera uglavnom koristi onima s većom kupovnom moći – ponajprije u glavnom gradu.
Prema najnovijim podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, od ukupno 1 738 odobrenih zahtjeva za povrat pola plaćenog PDV-a na novogradnju ili cjelokupnog, tropostotnog poreza na promet pri kupnji rabljenog stana, čak 842 – gotovo svaka druga – odobrena su za zagrebačke adrese.
Vrijednost mjere u prvih pet mjeseci dosegnula je 13,5 milijuna eura. Kada se ta svota podijeli s brojem kućanstava koja su potporu dobila, ispada da prosječna obitelj prima nešto više od 7 780 eura.
Subvencija je zamišljena kao pomoć mladima bez riješenog stambenog pitanja, no uvjet je da podnositelj ima dovoljno vlastitih sredstava ili kreditnu sposobnost za podizanje stambenog kredita. Iz toga proizlazi da program u startu isključuje one koji ne mogu zadovoljiti bankarske kriterije, a nerijetko i stanovnike manjih sredina gdje su plaće niže.
Zanimljivo je i da su se u službenim statističkim tablicama pojavile nelogičnosti u cijenama kvadrata: tako je općina Zmijavci ispala skuplja od turističkih središta Hvara i Supetra. Ministarstvo podatak zasad nije komentiralo, a stručnjaci upozoravaju da bi odstupanja mogla dodatno iskriviti sliku o tržištu i pravednoj raspodjeli potpora.
Iako se subvencije nominacijski nude cijeloj zemlji, dosadašnji rezultati naglašavaju nejednakosti između razvijenijih i slabije razvijenih područja. Analitičari stoga pozivaju na finije podešavanje kriterija – primjerice, uvođenje regionalnih koeficijenata ili veće poticaje u demografski ugroženim krajevima – kako bi državna pomoć zaista potaknula ravnomjerniji razvoj i ostanak mladih obitelji izvan Zagreba.