Skoro polovica oružja i opreme koju europske zemlje ovih mjeseci šalju Ukrajini dolazi izravno s proizvodnih traka, a ne iz postojećih vojnih zaliha, pokazuje najnovije izvješće njemačkog Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo.
Prema podacima njihovog Ukraine Support Trackera, najmanje 4,6 milijardi eura od ukupno 10,5 milijardi eura vojne pomoći isporučene tijekom svibnja i lipnja potječe iz svježe sklopljenih ugovora s obrambenom industrijom. U statistiku su uključene članice EU-a te Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška, Švicarska i Island.
„Europa je sad kroz nove obrambene ugovore nabavila više nego Sjedinjene Države – to je jasan zaokret s oslanjanja na arsenale prema industrijskoj proizvodnji”, izjavio je Taro Nišikava, voditelj projekta.
Ključni nalazi: • Od početka ruske invazije 2022. europski proizvođači isporučili su Ukrajini robu vrijednu 35,1 milijardu eura, dok je iz američkih tvornica stiglo 30,7 milijardi eura. • U 2024. godini oružje naručeno kroz ugovore činilo je 59 % europske vojne pomoći, naspram samo 11 % u 2022. • Washington je u svibnju prvi put od početka Trumpove administracije odobrio veći izvoz oružja Kijevu, no riječ je o prodaji koju Ukrajina mora sama platiti, a ne o bespovratnoj pomoći.
Vrh ljestvice donatora Njemačka predvodi europske donatore s ukupno 16,5 milijardi eura vojne pomoći, slijede Ujedinjeno Kraljevstvo s 13,8 milijardi i Danska s 9,16 milijardi. Berlin je u svibnju najavio novi paket od 5 milijardi eura koji uključuje financiranje proizvodnje oružja dugog dometa unutar Ukrajine.
Francuska, iako druga najveća ekonomija EU-a, zauzima tek šesto mjesto sa 5,96 milijardi eura. Pariz je u ožujku odobrio paket od 2 milijarde eura koji obuhvaća protuoklopne sustave, protuzračne rakete, streljivo i proizvodnju opreme u Ukrajini.
Novi zamah narudžbama Očekuje se da će europske vlade dodatno pojačati kupnju naoružanja za Kijev zahvaljujući novom instrumentu Europske komisije – SAFE programu vrijednom 150 milijardi eura, namijenjenom zajedničkoj nabavi vojne opreme. Među državama koje su već pokazale interes je Bugarska, koja razmatra korištenje SAFE zajma za kupnju topničkih granata kalibra 155 milimetara kroz zajedničke ugovore s partnerima iz EU-a.
Zemlje članice imaju rok do kraja studenoga da Bruxellesu dostave detaljne planove trošenja sredstava iz SAFE-a.