Na 1 358. dan ruske invazije na Ukrajinu u fokus su dospjele neobično otvorene riječi šefa najveće ruske banke, žestoke borbe u Zaporiškoj oblasti te niz incidenata koji ilustriraju širenje sukoba preko granica.
Sberbank pred Putinom priznaje probleme
Predsjednik Sberbanke German Gref na sastanku s Vladimirom Putinom priznao je da banka ostvaruje tek „vrlo skroman” rast. Osvrnuo se na „zahtjevne makroekonomske uvjete”, pad potrošačkog kreditiranja i lošije projekcije za 2025. godinu. Ta je iskrenost upadljiva jer ruski dužnosnici u pravilu izbjegavaju govoriti o slabostima gospodarstva dok Kremlj javnosti uporno servira sliku stabilnosti i snage.
Fronta u Zaporiškoj oblasti: ukrajinska linija popušta
Glavni zapovjednik ukrajinske vojske, general Oleksandr Sirskij, poručio je da se stanje „znatno pogoršalo” na pojedinim dionicama južnog bojišta. Ruske snage, potpomognute brojčanom nadmoći ljudstva i tehnike, zauzele su tri naselja u smjeru Oleksandrivke i Huljajpolja.
Ukrajinska ofenziva iz zraka
Istodobno je ukrajinska vojska priopćila da je dronom pogodila rusku rafineriju u gradu Orsku u Orenburškoj oblasti. Zabilježene su eksplozije i požar; prema prvim informacijama, oštećen je jedan od glavnih pogona za preradu nafte.
NATO granice pod pritiskom
Rumunjsko ministarstvo obrane objavilo je da su se na jugoistoku zemlje pojavili ostaci drona nakon ruskih udara na ukrajinske luke na Dunavu. Bukurešt incident opisuje kao nastavak „sustavnih provokacija” Moskve prema EU-u i NATO-u.
Lavrov i optužbe o tajnim nuklearnim testovima
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Moskva „spremna” razgovarati sa Sjedinjenim Državama o navodima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da Rusija provodi tajne podzemne nuklearne pokuse. Lavrov negira kršenja te ističe da bi „globalna seizmička mreža” otkrila svaki probni nuklearni udar.
Rusko povlačenje iz srpskog NIS-a
Srpska ministrica energetike potvrdila je da se ruski vlasnici povlače iz Naftne industrije Srbije (NIS), na koju su SAD nedavno uvele sankcije. Gazprom Neft i Gazprom zajedno su držali oko 45 % udjela, a NIS-ova rafinerija u Pančevu opskrbljuje približno 80 % srpskog tržišta. Beograd strahuje od gospodarskih posljedica ruskog ostanka u tvrtki.
Pokušaji odmrzavanja razmjene zarobljenika
Šef ukrajinskog pregovaračkog izaslanstva Rustem Umerov boravi u Istanbulu kako bi „odblokirao” proces razmjene ratnih zarobljenika. Najavio je i dodatne razgovore na Bliskom istoku.
Jačanje uvoza električne energije
Ukrajinski operator elektroenergetske mreže planira u prosincu povećati kapacitet uvoza na 2 300 MW, s trenutačnih 2 100 MW. Dio postojeće kvote ostaje neiskorišten zbog ograničenja u sustavu, no vlasti najavljuju tehnička rješenja kako bi se iskoristio puni potencijal.
Sva navedena zbivanja naglašavaju složenost i geopolitičku razgranatost rata, od bunkera Kremlja i južnih bojišta do energetskih tržišta Balkana i sigurnosti granica NATO-a.
