Gotovo svaka peta riječ „za” koju su saborski zastupnici izgovorili prošle godine pala je nakon hitnog postupka – mehanizma koji bi, prema Poslovniku Hrvatskoga sabora, trebao biti iznimka rezervirana za pitanja obrane ili druge osobito opravdane razloge.
Prema najnovijoj analizi udruge za građanski nadzor Gong, od ukupno 179 zakona usvojenih u 2025. njih 37 – ili 20 % – prošlo je samo jedno čitanje. Time se nastavlja trend iz 2024., kada je u hitnom postupku doneseno čak 32 % zakona, a slična se praksa bilježila i 2023. godine.
Hitni postupak skraćuje zakonodavnu proceduru na jedno čitanje i značajno sužava prostor za javnu raspravu, dok se odluke i dalje donose običnom većinom. „Učestala primjena ove iznimke obezvređuje demokratske procedure i onemogućuje kvalitetnu raspravu o važnim društvenim pitanjima”, poručuju iz Gonga.
Primjeri koji su prošli ubrzano glasanje uključuju:
- Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, koji je izazvao zabrinutost dijela vlasnika zbog mogućeg zadiranja u njihova prava.
- Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, iako regulira temeljna prava najranjivijih skupina i ima dugoročne posljedice.
Ni za jedan od tih zakona, napominje Gong, nije postojao objektivan razlog hitnosti propisan Poslovnikom.
Udruga zaključuje da se Hrvatska ponaša „kao da živi u izvanrednom stanju”, dok učestalo posezanje za hitnim postupkom sužava demokratski prostor i ostavlja javnost bez prilike da na vrijeme utječe na propise koji im mijenjaju svakodnevicu.