Povjesničar Ivo Goldstein još je jednom ustvrdio da je Pelješki most – jedan od najvećih infrastrukturnih pothvata u Hrvatskoj – „užasno skup i zapravo nepotreban”. U novom tekstu na portalu 24sata ponovio je tezu iz 2018. da je prometni koridor kroz Neum bio jeftinija i racionalnija opcija.
Pelješki most u brojkama • duljina: 2 404 m • konstrukcija: šest glavnih stupova, 13 čeličnih raspona (72 – 285 m) • visina plovnog profila: 55 m (uvjet BiH radi prolaza brodova prema Neumu) • radovi: započeti 2007., zaustavljeni 2012., nastavljeni 2018., pušten u promet 2022. • projektant: slovenski inženjer Marjan Pipenbaher • izvođač: kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation • većinski financiranje: fondovi Europske unije
Goldsteinov glavni prigovor Goldstein smatra da će promet preko mosta, izvan ljetne sezone, biti zanemariv te da je za putnike iz smjera Splita prema Dubrovniku nova ruta sedam kilometara duža od vožnje Jadranskom magistralom kroz Neum. „Bit će to nedvojbeno u svijetu most s najmanjim prometom vozila u svojoj kategoriji veličine i cijene“, piše povjesničar, nazivajući ga talijanskim izrazom „cattedrale nel deserto” – monumentalnim, ali beskorisnim zdanjem.
Po njemu se europski novac trebao usmjeriti u projekte koji su „neusporedivo urgentniji”: splitski prometni čvor, brzu cestu Split – Omiš, obilaznicu Makarske i dionicu autoceste prema Dubrovniku.
Kontekst odluke Goldstein podsjeća da je tijekom mandata tadašnjeg premijera Zorana Milanovića Europska unija razmatrala više rješenja za povezivanje juga Hrvatske, no stručne analize dale su prednost mostu. On, međutim, tvrdi da je „uvijek bilo jasno” kako je cestovni koridor kroz Neum najjeftinije i najučinkovitije rješenje, te da je hrvatska strana prerano odustala od pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
Odbacivanje većine stručnih mišljenja Suprotno Goldsteinovim tvrdnjama, hrvatski i europski prometni stručnjaci svojevremeno su ocijenili da most dugoročno nudi sigurnije i stabilnije povezivanje teritorija, bez graničnih prijelaza i mogućih političkih zastoja. No povjesničar ostaje pri stajalištu da je projekt „strateški promašaj” koji će se, kako kaže, godinama uzimati kao primjer rasipanja javnog novca.
Premda polemika traje gotovo desetljeće, Pelješki most u prometu je već dvije godine, a županijske vlasti bilježe pojačani turistički i gospodarski promet na Pelješcu i Korčuli. Ipak, Goldsteinovo pitanje – kolika je stvarna korist naspram uloženih 420 milijuna eura – ostaje otvoreno i poticat će daljnje rasprave o prioritetima hrvatske prometne politike.
