Visoki prekršajni sud pravomoćno je oslobodio ratnog zapovjednika HOS-a Marka Skeju zbog uzvikivanja „Za dom spremni” na komemoraciji poginulim suborcima u Kninu 2021. godine. U obrazloženju presude sud se ponovno pozvao na „Dokument dijaloga” – preporuke Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima iz 2018.
Ustavni sud je, podsjetimo, više puta jasno ocijenio da je „Za dom spremni” ustaški pozdrav Nezavisne Države Hrvatske i kao takav protivan Ustavu. Unatoč tome, Visoki prekršajni sud tretira preporuke Vijeća, tijela sastavljenog od povjesničara, sociologa i pravnika koje je osnovala Vlada Andreja Plenkovića, kao dovoljan pravni temelj za izuzetak kada se pozdrav koristi na „pietetskim mjestima”.
Skejo sada najavljuje da će 5. kolovoza, na obilježavanju 30. godišnjice Oluje, ponovno koristiti isti pozdrav prilikom polaganja vijenca u Kninu. „Naš je običaj i red da poginule suborce pozdravimo starim hrvatskim pozdravom”, izjavio je za Novu TV, svjestan da nova prijava vjerojatno neće rezultirati kaznom.
Sličnu odluku sud je donio i u svibnju, kada je oslobođen drugi pripadnik HOS-a koji je pokraj zagrebačkog spomenika suborcu uzvikivao „Za dom spremni”. No, prošle je godine ista instanca potvrdila novčanu kaznu riječkim navijačima koji su na Mostu hrvatskih branitelja razvili transparent s istim sloganom, ocijenivši da lokacija „nije kompatibilna” s preporukama Dokumenta dijaloga.
Pravni stručnjaci upozoravaju da navedene preporuke nemaju status izvora prava. U članku za časopis Informator profesor emeritus Nikola Gavella navodi da „drugi važeći izvori prava” mogu biti običajno ili međunarodno pravo, praksa Europskog suda za ljudska prava ili pravo EU, ali ne i savjetodavni dokument ad hoc vijeća.
Iznenađen sudskom praksom je i povjesničar Ivo Goldstein, član Vijeća koje je pisalo Dokument dijaloga. „Tekst koji smo kompromisno složili nema nikakvu provedbenu vrijednost; isključivo je savjetodavan”, kaže Goldstein i dodaje da je Vijeće tek sugeriralo Vladi da, ako želi, zakonski definira iznimke za HOS. „To što radi sud nema smisla… Preporuke Vijeća ne mogu se tretirati kao normativni akt”, upozorava povjesničar, ističući da praksa Visokog prekršajnog suda pokazuje „u kakvom se intelektualnom, stručnom i moralnom problemu nalazi hrvatsko pravosuđe”.
Članak 118. Ustava nalaže da sudovi sude na temelju Ustava, zakona i drugih važećih izvora prava. Dok Ustavni sud smatra da je „Za dom spremni” protuustavan, Visoki prekršajni sud i dalje upisuje iznimke, oslanjajući se na neslužbeni savjetodavni tekst – pa je polemika o pravnoj snazi Dokumenta dijaloga ponovno u središtu javne rasprave.